Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.

Svojim radom Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o. usmjeren je na modernizaciju i razvoj unutarnje plovidbe na europskoj razini. Uključivanje riječnog prometa u moderne multimodalne logističke sustave sastavni je dio europske prometne politike...

Više
Položaj : Vijest
Traži:

2011-07-25

print

Rehabilitacija rijeke Save u završnoj fazi

Janko Brnardić, ravnatelj Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u razgovoru za Vjesnik - jedan od najznačajnijih dnevnih listova u Hrvatskoj, opširno je iznio trenutno stanje u sektoru unutarnje plovidbe u Hrvatskoj, kao i buduće planove.  Posebno se osvrnuo na stanje rijeke Save.

Nedavnom odlukom ministra mora, prometa i infrastrukture propisana je prva klasa plovnosti rijeke Save sve do Brežica, čime se osigurava mogućnost izrade projekta plovnosti do granice sa Slovenijom. Hrvatska je bila lider u stvaranju inicijative rehabilitiranja i dovođenja plovnosti Save na onu razinu koju smo imali do devedesetih godina, a u tom je procesu pomogla i Međunarodna komisija za sliv rijeke Save. Hrvatska je nositelj projekta rehabilitacije te rijeke sve do Siska i prema međunarodnim institucijama.

Kada se govori o rehabilitaciji, onda se misli na dovođenje Save u četvrtu klasu plovnosti, što je minimalno da bi zadovoljila međunarodni karakter plovnog puta. Sava u određenim dijelovima ima tu kategoriju, ali je uglavnom treće klase. Međutim, postoje problemi i u održavanju plovnosti treće klase zbog nekontrolirane eksploatacije šljunka. Hrvatska je praktički zabranila mogućnost izdavanja koncesije na eksploataciju šljunka, osim za održavanje plovnosti.

Brnardić napominje da je projekt rehabilitacije Save u završnoj fazi i izrada glavnog projekta je kandidirana za europski fond IPA. Do jeseni bi se mogao potpisati ugovor za izradu glavnog projekta koji se kasnije kandidira za izvođenje u strukturne fondove EU. Iz Uprave za unutarnju plovidbu Ministarstva kandidirano je mnogo projekata za IPA-u, no test-projekt je Sava i ako se uspije do jeseni potpisati ugovor za izradu glavnog projekta, osigurali smo ih praktički još osam vezanih uz infrastrukturu luka.

Nakon osamostaljenja Hrvatska je zatekla loše stanje u riječnim lukama. Takvo je stanje predstavljeno Europskoj komisiji, koja je potom prihvatila razvojne projekte. Svi koji su sada u fazi projektiranja i čije se financiranje omogućava putem europskih pretpristupnih fondova, u izvedbenoj fazi financirat će se kroz strukturne fondove. Za fondove su time nominirane četiri luke, a među njima je i Nova luka Vukovar Istok. Luka Osijek u IPA-i ima dio za rekonstrukciju južne obale i nove prometne infrastrukture, te gradnju terminala za rasute terete.

U hrvatskim riječnim lukama planira se i razvoj industrije. Luke na unutarnjim plovnim putovima imaju puno veći teritorij nego pomorske luke i namjera je, kao što je i praksa EU, da se u njima smjesti industrijska djelatnost. Početkom jeseni očekuje se građevinska dozvola za novu tvornicu bioetanola unutar lučkog područja luke Osijek. U Luci Slavonski Brod već postoje dva koncesionara koja žele graditi objekte i potpisani su određeni predugovori. HŽ Cargo je jedan od većih koncesionara u luci Slavonski Brod, a grade se i pretovarni kapaciteti za opasne terete, a također i postoji interes za gradnju tvornice bioetanola u Slavonskom Brodu. Luka Sisak je danas potpuno privatizirana. Prvi teret koji je krenuo riječnim putem iz Siska prema Dunavu je iz Željezare koja je danas u američkom vlasništvu. Nadalje, očekuje se i razvoj tvornice za izradu betonskih elemenata, a riječ je o austrijskoj kompaniji koja će većinu materijala voziti riječnim putem.

Brnardić se osvrnuo i na ekološki aspekt rehabilitacije rijeke Save. Udruge zelenih često su govorile da Hrvatska kanalizira rijeku Savu. No tu se treba istaknuti da su se poštivali svi elementi zaštite okoliša i rijeka Sava ostaje u svom prirodnom toku. Projekt rehabilitacije Save napravljen je tako da je uspio zadovoljiti sve želje, osim onih koji tvrde da se u prirodu ne smije ništa dirati.

Do ulaska u EU Hrvatska bi mogla dobiti građevinsku dozvolu za Savu, što je uvjet za pristup strukturnim fondovima, a prema srednjoročnim planovima, projekt za tu rijeku trebao bi se završiti do 2018. Time bi završila kompletna regulacija Save na četvrtu klasu plovnosti do Siska. To znači da bi se u 300 dana u godini jamčila dubina od 250 centimetara.

Hrvatska također sudjeluje u svim europskim programima i projektima koji se odnose na plovidbu, a tome treba dodati i da je država većinski vlasnik Centra za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP) koji je od osnivanja do danas postigao vrhunske rezultate u Europi u razvoju softvera i hardvera za sigurnost unutarnje plovidbe. Također, treba napomenuti da je u pregovorima Europska komisija posebno pohvalila područje plovidbe, jer su pregovori u tom dijelu zaokruženi bez ijedne primjedbe.

Vjesnik također donosi kratak osvrt kapetana Maria Babića, državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na budućnost prebacivanja prijevoza s cesta na rijeke. Kapetan Babić ističe da će se u Europi ubuduće posebna pozornost pridavati plovidbi unutarnjim plovnim putovima, jer je trend preusmjeravanje tereta s ceste na jeftiniji i ekološki prihvatljiviji promet, prije svega riječni. EU čak dopušta i poticaje za one prijevoznike koji prijevoz preusmjere s ceste na rijeku.

U Hrvatskoj autoceste i ceste još nisu toliko opterećene kao na zapadu, no ostaju ekološki i financijski segment, jer je riječni prijevoz jeftiniji nego cestovni. Stoga svi planovi Ministarstva vode u tom smjeru, ističe Babić. Međutim, nijedan  projekt nije počeo niti će početi bez konzultacija s nadležnim tijelima i bez odgovarajućih studija, pa se tako bez studija nije radilo  ništa što je imalo veze s planovima za Savu. Sve mjere koje se predlažu za revitalizaciju Save ne prelaze gabarite koji su bili prije Domovinskog rata. Babić dodaje da se išlo prema fondovima EU da bi se osigurali projekti za održavanje plovnih putova i gradnju luka. Također, i u državnom proračunu se osiguravaju sredstva za ovu namjenu. Vlada je osnovala Agenciju za održavanje plovnih putova, a ustrojene su i lučke uprave, na sličan način kao i na moru. Vodi se računa i o sigurnosnom aspektu pa se dijelom već ostvario projekt automatizacije upravljanja riječnim prometom.

U Europi postoji trend iskopavanja posebnih kanala za uspostavljanje plovnih putova, dok u Hrvatskoj osim kanala Vukovar-Šamac ne treba iskopavati dodatne. Kapetan Babić dodaje kako je važno uspostaviti dobre veze između morskih i riječnih luka. Nekada je postojala suradnja između luka Rijeka i Vukovar, kada se dio rasutih tereta iz riječke luke iskrcavao u Vukovaru, a dalje se prebacivao riječnim putem. Kada se sagradi koridor 5c, koji prolazi vrlo blizu Vukovara i Slavonskog Broda, otvaraju se velike mogućnosti za ta dva grada, a time i za luku Ploče. Na kraju kapetan Babić ističe da kako vjeruje da će Sabor najesen prihvatiti prostorni plan kojim će se riješiti pitanje kanala Vukovar-Šamac i kojim će rijeka Sava dobiti posebnu važnost.

Izvor: Vjesnik

Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.
Nova cesta 180, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 631 4445
info@crup.hr