Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.

Svojim radom Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o. usmjeren je na modernizaciju i razvoj unutarnje plovidbe na europskoj razini. Uključivanje riječnog prometa u moderne multimodalne logističke sustave sastavni je dio europske prometne politike...

Više
Položaj : Vijest
Traži:

2012-06-13

print

CEF – novi instrument za financiranje transeuropske prometne mreže

Prošli tjedan se Vijeće Europe složilo o generalnom pristupu za nacrt odredbe kojom se uspostavlja Connecting Europe Facility (CEF), budući instrument za financiranje trans-europske prometne mreže (TEN) u razdoblju između 2014. i 2020. godine. Kroz CEF se planira alocirati 31,7 milijardi eura, dok će 80% ovog iznosa biti namijenjeno za 10 europskih multimodalnih koridora. Kako Hrvatska 1. srpnja sljedeće godine postaje punopravna članica Europske unije, naša prometna mreža bit će uključena u trans-europsku prometnu mrežu i moći će koristiti CEF program.

Ciljevi

Primarni cilj CEF programa je da pomogne stvaranju međusobno povezanih mreža širom Europe, koje će biti visokih performansi i ekološki održive, a time i da pridonese ekonomskom rastu i socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije. U okviru transportnog sektora, CEF je orijentiran na sljedeće specifične ciljeve:

  • Otklanjanje uskih grla i povezivanje karika koje nedostaju
  • Osiguravanje održivih i efikasnih transportnih sustava na duži rok
  • Unapređenje integracije i povezivanja različitih prometnih grana i povećanje interoperabilnosti

Nacrt CEF odredbe određuje uvjete, metode i procedure za financijski doprinos Europske unije za TEN projekte, dok su razvojne strategije, prioriteti i implementacijske mjere za svaki od sektora definirani u posebnim sektorskim smjernicama (TEN-T smjernice).

Budžet

Ranije ove godine Europska komisija predložila je budžet za CEF program od 50 milijardi eura za razdoblje 2014.-2020., sa 31,7 milijardi eura (uključujući i 10 milijardi izdvojenih za Kohezijski fond) alociranih na transportni sektor. Financiranje je usko fokusirano na osnovnu transportnu mrežu. 10 multimodalnih koridora imat će na raspolaganju 80% od ukupnih sredstava, jer se na njih gleda kao na instrument za implementaciju ključnih dionica osnovne mreže. Nadalje, predstavljeni su i  inovativni financijski instrumenti (npr. projektne obveznice), kako bi se privukle dodatne investicije iz privatnih i javnih izvora.

Osnovna i proširena mreža

Buduća TEN-T mreža sastojat će se od dva sloja: osnovne mreže koja bi trebala biti završena do 2030. i proširene mreže koja bi se spajala na osnovnu na regionalnom i nacionalnom nivou i bit bi završena do 2050. godine. Osnovna mreža će kao prioritete imati najvažnije veze i čvorove TEN-T mreže, dok će proširena mreža osigurati potpunu pokrivenost EU i pristupačnost svim regijama. Oba sloja uključuju sve vrste transporta: cestovni, željeznički, zračni, unutarnju plovidbu i pomorski promet kao i multimodalne platforme.

Za unutarnju plovidbu osnovna i proširena mreža se podudaraju. Osnovna mreža pokriva sve postojeće ili planirane unutarnje plovne putove klase IV ili više i odabrane riječne luke. Riječne luke su dio proširene mreže ako godišnji pretovar tereta prelazi 500.000 tona. Implementacija Riječnih informacijskih servisa i pronalaženje alternativnih goriva su ključni zahtjevi za unutarnje plovne putove.

Osnovna TEN-T mreža podijeljena je na 10 multimodalnih koridora, kako bi se fokusirali napori za razvoj i financiranje. Projekti unutarnje plovidbe bit će dio sljedećih 7 multimodlanih koridora:

-       Koridor 2 ( Varšava-Berlin-Amsterdam/Rotterdam-Felixstwe-Midlands): zapadnonjemački kanali, Mittellandkanal, Hannover-Magdeburg-Berlin, prijevodnica Amsterdam

-       Koridor 3 (Mediteranski koridor): Milano-Mantova-Venecija-Trst

-       Koridor 4 (Hamburg-Rostock-Burgas/turska granica-Piraeus-Lefkosia): Hamburg-Drezden-Prag-prijevodnice Pardubice i Dečin

-       Koridor 6 (Genova-Rotterdam): Basel-Rotterdam/Amsterdam/Antwerpen

-       Koridor 8 (Dublin-London-Pariz-Bruxelles) Le Havre-Pariz

-       Koridor 9 (Amsterdam-Basel/Lyon-Marseille): Maas, Albertkanal, Terneuzen-Gent, kanal Sene-Escaut, unapređenje vodnih putova u Valoniji, kanal Saone-Moselle/Rajna, Rona

-       Koridor 10 (Strasbourg-Dunavski koridor): Majna-kanal Dunav-Majna-Dunav

EU će sufinancirati projekte u navedenim koridorima prema različitim stopama ovisno o sektoru i tipu aktivnosti. Nove predložene stope sufinanciranja su:

-       max 50% za studije

-       max 50% za IT projekte (RIS; ERTMS)

-       max 40% za prekogranične projekte (željeznica i unutarnja plovidba)

-       max 30% za radove

-       max 30% za uska grla

-       max 85% u Kohezijskim zemljama (u koje će pripadati i Hrvatska od 1.7.2013.)

-       max 10% se može dodatno povući na osnovu “međusektorijalnih sinergija, postizanja ciljeva vezanih za ublažavanje klimatskih promjena, povećanje klimatske elastičnosti ili smanjivanje emisija stakleničkih plinova”.

Za osnovne koridore bit će postavljena stroga pravila vezano za planirane radove do 2030. godine. Multimodalni koordinatori bit će zaduženi da implementiraju razvojne planove koridora koji će biti dogovoreni zajedno sa Zemljama članicama, infrastrukturnim upraviteljima, regionalnim vlastima i relevantnim korisnicima, kako bi se pronašli izvori financiranja.

Planirano je da CEF i TEN-T smjernice budu usvojene do kraja 2013. , dok bi se ukupni budžet za CEF trebao donijeti do kraja 2012.

Izvor: Vijeće Europe, www.naiades.info

Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.
Nova cesta 180, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 631 4445
info@crup.hr