Vijesti - CRUP d.o.o. http://www.crup.hr/ hr 18/05/2012 12:50:55 CRUP u medijima http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=157 29/03/2012 <p>CRUP se u zadnjih desetak dana pojavio dvaput u elektroničkim medijima. U petak 23.3. u emisiji &bdquo;Putovima EU fondova&ldquo; u prilogu posvećenom u povodu Svjetskog dana voda, predstavljene su mogućnosti upravljanja i kori&scaron; tenja hrvatskih rijeka. U tom prilogu na&scaron;a kolegica Marina Tu&scaron;ek ukratko je predstavila aktivnosti Centra za razvoj unutarnje plovidbe, projekte koje provodimo te svoj projekt Sava Navigo koji je usmjeren na razvoj nautičkog turizma na rijeci Savi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilog možete pogledati na naslovnoj stranici na&scaron;eg weba ili linku: &nbsp;<a href="http://www.youtube.com/watch?v=SGVATFt1SlM&amp;context=C470698bADvjVQa1PpcFO0OcUcoMnIeFPpjozZTJ13-cdCdZXm9rU">http://www.youtube.com/watch?v=SGVATFt1SlM&amp;context=C470698bADvjVQa1PpcFO0OcUcoMnIeFPpjozZTJ13-cdCdZXm9rU</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Marina Tu&scaron;ek bila je i gost u emisiji &bdquo;Glas Hrvatske&ldquo;, koja je emitirana u sklopu 2. programa Hrvatskog radija u srijedu 28.3. U ovoj emisiji Marina je prezentirala mogućnosti, aktivnosti i buduće planove hrvatske unutarnje plovidbe, posebno u svjetlu skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koja već godinama znatno ulaže i podupire ovu granu prometa. Naravno, dio emisije bio je posvećen i aktivnostima i projektima Centra za razvoj unutarnje plovidbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Emisiju možete preuzeti i poslu&scaron;ati na stranici Hrvatske radiotelevizije <a href="http://www.hrt.hr/">http://www.hrt.hr/</a> Kliknite &bdquo;Radio na zahtjev&ldquo; te pod &bdquo;Mreža&ldquo; odaberite &bdquo;Glas Hrvatske&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se da će se i u budućnosti nastavit interes hrvatskih medija za unutarnju plovidbu, temu koja do sada nije dobivala puno prostora u javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> Završna konferencija projekta NELI http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=156 23/03/2012 <p>20. i 21. ožujka u rumunjskoj Konstanci održana je zavr&scaron;na konferencija projekta NELI. Trogodi&scaron;nji projekt NELI (Mreža suradnje za logističku i nautičku edukaciju fokusiranu na unutarnju plovidbu na Dunavskom koridoru uz podr&scaron;ku inovativnih rje&scaron;enja) implementiran je u okviru EU programa Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE). Ciljevi projekta NELI bili su rije&scaron;iti specifične probleme kao &scaron;to su razlike između nacionalnih edukacijskih sustava na području unutarnje plovidbe, nedostatak interakcije i komunikacije između edukacijskih ustanova i sudionika u sektoru, mali broj harmoniziranih inicijativa vezano za edukaciju, nedostatak eLearning usluga i nedovoljna promocija sektora unutarnje plovidbe.</p> <p>Projektni partneri, koji uključuju 15 različitih institucija iz 8 zemalja Jugoistočne Europe (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Srbija i Ukrajina), uspjele su stvoriti mrežu suradnje između partnera i sudionika sektora unutarnje plovidbe, pružiti podr&scaron;ku ustanovama za edukaciju i specijalizirani trening, napraviti dubinsku analizu edukacije i treninga na području unutarnje plovidbe i zastupati interese unutarnje plovidbe putem promotivnih akcija.</p> <p>Iz Hrvatske na projektu su sudjelovala dva partnera: Centar za razvoj unutarnje plovidbe i Fakultete prometnih znanosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Ključne projektne aktivnosti koje su provedene u Hrvatskoj bile su izrada Master plana RIS trening centra u Hrvatskoj, opremanje RIS trening centra, organizacija RIS treninga u sklopu trening centra, izrada INeS platforme za internetsku edukaciju, te izrada Nacionalnog akcijskog plana za edukaciju.</p> <p>U okviru zavr&scaron;ne konferencije u Konstanci napravljen je pregled ostvarenih rezultata od onih virtualnih (mreža suradnje i eLearning alati i sadržaj) i materijalnih (materijali za trening, akcijski planovi, strategije) do onih najopipljivijih, kao &scaron;to su informacijski i trening centri diljem rijeke Dunav. Na konferenciji je također predstavljena i mala replika informacijskih i komunikacijskih centara razvijenih u četiri zemlje koje su sudjelovale u projektu. Drugi dan konferencije organiziran je posjet luci Konstanca te prostorijama vodećeg partnera u projektu CERONAV.</p> <p>NELI projektni partneri planiraju nastaviti zajedničku suradnju u budućnosti, u svrhu čega je na ovogodi&scaron;nji poziv SEE programa prijavljen nastavak projekta NELI.</p> <p>Izvor: <a href="http://www.neliproject.eu/neli/">http://www.neliproject.eu/neli/</a></p> <p>&nbsp;</p> Konferencija Barge to Business 2012 http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=155 16/03/2012 <p>Gotovo 400 sudionika iz 25 zemalja okupilo se 14. i 15. Ožujka u bečkoj Auli der Wissenschaften kako bi diskutirali o dana&scaron;njim i budućim događanjima u unutarnjoj plovidbi. Zanimljive prezentacije i diskusije pokrile su &scaron;irok raspon tema, kao npr. nove tehnologije i inovacije u logistici, unapređenje povezanosti između ceste, željeznice i vode, vodni prijevoz poljoprivrednih proizvoda i naravno, obzirom na to da je mjesto događanja bio Beč, teme vezane za veće kori&scaron;tenje i razvoj Dunava.</p> <p>Raspon sudionika sastojao se od nacionalnih i EU političkih predstavnika vezanih za transport, logističkih managera, uprava plovnih putova, upravitelja luka, samostalnih brodara kao i institucija koje se bave razvojem tehnologija, koji su svi pokazali velik interes i aktivno sudjelovanje. Govornici na konferenciji bili su Johannes Hahn, europski povjerenik za regionalnu politiku, Jean-Eric Pacquet, ravnatelj EU Direktorata za mobilnost i transport (DG MOVE), Karla Peijs, europski koordinator za prioritetne projekte br.18 i 30, Brigitte Grouwels, ministrica za javne radove, transport, IT i luku Bruxelles u regionalnoj vladi Bruxelles, i Christian Weissenburger, generalni direktor Uprave za međunarodne poslove austrijskog Ministarstva za transport, inovacije i tehnologiju. U jednoj panel diskusiji sudjelovao je kao predstavnik unutarnje plovidbe iz Hrvatske Zrinko Zvocak iz Luke Vukovar. U raspravama i prezentacijama sudjelovali su i predstavnici luka Beč, Berlin, Pariz, Antwerpen i Konstanca, kao i predstavnici kompanija Hapah Lloyd, Imperial, Rhenus Logistics, Mainrom Line, BLG Logistics, Borealis i Agrana.</p> <p>Osim govora i prezentacija, posebno mjesto na konferenciji bilo je rezervirano za &bdquo;Danube Business Dating&ldquo;. &bdquo;Danube Business Dating&ldquo; je platforma prethodno dogovorenih sastanaka koja je omogućila logističkim managerima da saznaju kako mogu dodati riječni promet svojem opskrbnom lancu, a također i da se upoznaju sa operaterima riječnih brodova iz Dunavske regije koji žele pro&scaron;iriti svoje poslovanje. Ovaj poseban dio konferencije omogućio je preko 200 B2B sastanaka. Na &bdquo;Danube Business Dating&ldquo; sudjelovale su i hrvatske tvrtke iz sektora unutarnje plovidbe: Nautica Vukovar, Luka Vukovar i Luka Tranzit Osijek.</p> <p>Vrlo pozitivne povratne informacije od sudionika konferencije pokazuju da je izbor tema i govornika bio vrlo dobar i da je konferencija bila vrlo uspje&scaron;na. Nakon prve Barge to Business konferencije koja se održala u Bruxellesu u prosincu 2010. godine., drugo izdanje ove konferencije u Beču jasno potvrđuje da sektor ima snažnu potrebu za specijaliziranim događanjima koja se bave unutarnjom plovidbom u Europi.</p> <p>Slike i prezentacije sa konferencije dostupne su na <a href="http://www.bargetobusiness.eu/">www.bargetobusiness.eu</a></p> Završna konferencija projekta Sava Navigo http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=154 13/12/2011 <p>Zavr&scaron;na konferencija u okviru projekta SAVA NAVIGO &ndash; Razvoj nautičkog turizma na rijeci Savi i promocija regije Posavina održati će se <b>21.12.2011. sa početkom u 11:00 h u Hotelu &bdquo;Panonija&ldquo; u Sisku, Republika Hrvatska</b>.</p> <p>Ovaj događaj bit će prilika da se svi uzvanici upoznaju s rezultatima &bdquo;Sava Navigo&ldquo; projekta, a također i da dobiju promotivne materijale izrađene u okviru istog. Naime, u okviru projekta izrađeni su Atlas turističkih nautičkih karata rijeke Save, turističke karte, bro&scaron;ure te spotovi kojima se promovira regija Posavina, a koji će tokom ove konferencije svim prisutnim biti podijeljeni.</p> <p>Za sve detaljnije informacije te ukoliko ste zainteresirani prisustvovati konferenciji možete se obratiti na kontakt telefon +385 1 631 44 46&nbsp; ili e-mail: &nbsp;<a href="mailto:tusek@crup.hr">tusek@crup.hr</a> (kontakt osoba Marina Tu&scaron;ek).</p> Riječni informacijski servisi (RIS) - edukacija http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=153 16/11/2011 <p>U sklopu projekta NELI financiranog EU sredstvima putem programa South East Europe (Grant ugovor: 2007-0017-201001) opremljen je RIS trening centar u sklopu Lučke kapetanije Sisak.</p> <p>U sklopu istog projekta <i>Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.</i> organizira edukacijske radionice na temu Riječnih informacijskih servisa (RIS) u Republici Hrvatskoj.</p> <p>Mjesto i vrijeme održavanja:</p> <p><i>Lučka kapetanija Sisak, Rimska 16, 44000 Sisak</i></p> <p align="center"><i>16. prosinca 2011 sa početkom u 10:00 sati;</i></p> <p align="center"><i>19. prosinca 2011 sa početkom u 10:00 sati;</i></p> <p align="center"><i>22. prosinca 2011 sa početkom u 10:00 sati. </i></p> <p>Molimo sve zainteresirane da se jave Nata&scaron;i Dobrinić na <a href="mailto:dobrinic@crup.hr">dobrinic@crup.hr</a> najkasnije do 14.prosinca 2011. Kapaciteti su ograničeni, prijava isključivo uz najavu na navedeni e-mail do popune kapaciteta.</p> Radionica eLearning – unutarnji plovni putovi http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=152 16/11/2011 <p>U sklopu projekta NELI financiranog EU sredstvima putem programa South East Europe (Grant ugovor: 2007-0017-201001) izrađena je hrvatska inačica INeS eLearning platforme koja se koristi za edukaciju o unutarnjoj plovidbi putem sljedećih modula:</p> <ol> <li>Osnovne;</li> <li>Vodni putovi;</li> <li>Plovila;</li> <li>Luke i terminali;</li> <li>Riječni informacijski servisi-RIS;</li> <li>Trži&scaron;te i organizacija;</li> <li>Intermodalni prijevoz.</li> </ol> <p>U svrhu predstavljanja INeS eLearning platforme pozivamo Vas na radionicu koje će se održati 20. prosinca 2011. g. na Fakultetu prometnih znanosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, ZUK Borongaj, Borongajska cesta 83a, objekt 71, Dvorana 8.</p> <p>Radionica će se održati u 2 termina:</p> <p>- s početkom u 8:00 sati i</p> <p>- s početkom u 10:00 sati.</p> <p>Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite najkasnije do 14. prosinca 2011. godine na mail <a href="mailto:dobrinic@crup.hr">dobrinic@crup.hr</a>. Prijave će se prihvaćati do popune kapaciteta dvorana. Osobe koje su se pravodobno prijavile na radionicu dobiti će potvrdu o sudjelovanju putem elektroničke po&scaron;te najkasnije do 16. prosinca 2011. godine. Potvrdu o sudjelovanju potrebno je pokazati pri dolasku na odabrano predavanje.</p> Završna konferencija projekata RISING i IRIS Europe II http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=151 10/11/2011 <p>Zajednička zavr&scaron;na konferencija europskih projekata RISING i IRIS Europe II održat će se 1. prosinca 2011. u Duisburgu u Njemačkoj. Na konferenciji će biti predstavljeni Riječni informacijski servisi (RIS) općenito, kao i uloga Europske komisije u njihovom razvoju, te nekoliko konkretnih aplikacija RIS-a. Predstavljanje i demonstracija RIS aplikacija uključivat će aplikacije vezane za planiranje transporta, taktičko praćenje transporta, strate&scaron;ki transport i planiranje prevodnica. Zatim će biti predstavljeno kori&scaron;tenje i očekivanja od RIS-a od strane logističkih pružatelja usluga, a program zavr&scaron;ava interaktivnom panel debatom. Na konferenciji će sudjelovati predstavnici Europske komisije (DG MOVE), partneri u projektima RISING i IRIS II, te predstavnici logističkih kompanija iz Europe.</p> <p>Projekt RISING (RIS Services for Improving the Integration of Inland Waterway Transport into Intermodal Chains), koji je započeo u veljači 2009. i zavr&scaron;ava u u veljači 2012., ima za cilj integrirati unutarnju plovidbu u intermodalni prometni lanac pomoću Riječnih informacijskih servisa (RIS). Na projektu sudjeluje 23 partnera iz 11 europskih zemalja, pokrivajući geografsko područje koje se proteže od Norve&scaron;ke do Grčke, te uključuje tri velike geografske cjeline unutarnjih plovnih putova &ndash; rijeke Rajnu i Dunav, te njemačku riječnu mrežu. Centar za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP) iz Zagreba sudjeluje u ovom projektu kao predstavnik Hrvatske.</p> <p>IRIS Europe II je nastavak projekta IRIS Europe I, koji je bio sufinanciran TEN-T (Trans European Networks) sredstvima i trajao do 2008. godine. U projektu IRIS Europe I osam europskih zemalja sudjelovale su u pilot implementaciji Riječnih informacijskih servisa (RIS), dok je nastavak projekta IRIS Europe II (koji traje od siječnja 2009. do prosinca 2011.) posvećen daljnjem &scaron;irenju i pobolj&scaron;anju RIS-a u okviru pro&scaron;irenog geografskog i funkcionalnog područja. Centar za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP) sudjelovao je u oba IRIS Europe projekta kao vanjski partner.</p> <p>Vi&scaron;e informacija i registracija sudionika na:</p> <p><a href="http://www.rising.eu/web/guest/final-event">http://www.rising.eu/web/guest/final-event</a></p> Konferencija „Intermodalni prijevoz i razvojni projekti“ http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=150 14/10/2011 <p>Dvodnevna regionalna konferencija &bdquo;Intermodalni prijevoz i razvojni projekti&ldquo; održana je 12. i 13. listopada u Zagrebu u organizaciji Klastera intermodalnog prijevoza i Hrvatske gospodarske komore. Konferenciju je otvorio kapetan Mario Babić, državni tajnik za more u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koje je bilo i pokrovitelj konferencije.</p> <p>Osnovni cilj konferencije bio je upoznati sudionike sa trenutnim stanjem, mogućnostima i prednostima intermodalnog prijevoza u regiji jugoistočne Europe, kao i s mogućim financiranjima projekata posvećenih intermodalnom prijevozu iz europskih fondova.</p> <p>Na konferenciji je istaknuto da je uspostava međunarodnog i nacionalnog intermodalnog prijevoza, koji podrazumijeva i smanjuje opterećenja cestovnog prometa i njegova negativnog učinka na okoli&scaron;, uvjet razvoja prometnog sustava Hrvatske, posebno u svjetlu ulaska u EU, gdje se do 2020. očekuje da će gotovo 40 posto transporta tereta biti u intermodalnom obliku.</p> <p>Državni tajnik Babić kazao je da se uoči ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju trebamo pripremiti za otvaranje trži&scaron;ta na&scaron;im brodarima i lukama, kao i za pripremu projekata koji će se kandidirati za fondove EU. Također je najavio uskoro dono&scaron;enje nove Strategije prometnog razvitka RH koja će posebno vrednovati intermodalni prijevoz. Obzirom na spori razvoj intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj i na činjenicu da svaka grana prometa vodi svoju politiku, Babić je podsjetio da je prije četiri godine osnovan Klaster intermodalnog prijevoza koji okuplja sve sudionike u prometnom lancu. Prema njegovim riječima, za veći razvoj ove vrste prijevoza potrebno je smanjiti administrativne prepreke i produbiti riječne plovne putove.</p> <p>Istaknuv&scaron;i važnost željeznice za intermodalni prijevoz, Slavko &Scaron;tefičar iz Saveza za željeznicu naglasio je da je Hrvatska trenutno u okviru europskog prosjeka udjela željeznice u ukupnom prijevozu sa 18 posto. Novija istraživanja predviđaju da će u okviru EU 2020. godine gotovo 40 posto transporta tereta biti u obliku intermodalnog prijevoza.</p> <p>Također, važan dio intermodalnog prijevoza su i logistički centri odnosno intermodalni terminali , za koje u Hrvatskoj prema riječima prof.dr.sc. Natalije Jolić s Fakulteta prometnih znanosti, ima 16 potencijalnih lokacija koje treba znatno vi&scaron;e aktivirati nego sada.</p> <p>Na konferenciji je predstavljen i program EU za povećanje udjela intermodalnog prijevoza Marco Polo II, koji traje od 2007. do 2013. S ukupnim budžetom od 450 milijuna eura. U programu osim 27 članica EU mogu sudjelovati i nečlanice, a program sufinancira 35 do 50 posto ukupno prihvatljivih tro&scaron;kova projekta. Pro&scaron;le godine na natječaj su stigle samo tri prijave projekata sa hrvatskim partnerima, od čega je odobren samo jedan.</p> <p>U popodnevnom dijelu prvog dana konferencije održano je 6. međunarodno znanstveno savjetovanje &bdquo;Luke i plovni putovi &ndash; POWA 2011&ldquo;.</p> <p>Drugog dana konferencije predstavljeni su europski fondovi za razvoj prometnog sustava: IPA (Instrument pretpristupne pomoći), FP7 (Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnolo&scaron;ki razvoj), Marco Polo II, CIP i TEN-T. Nakon teoretskog dijela održane su i praktične radionice na kojima je obrađeno prijavljivanje potencijalnih projekata za fondove.</p> Javni pozivi u IPA Prekograničnim programima http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=149 04/10/2011 <p>U okviru IPA programa (Instrument for Pre-Accession &ndash; Instrument pretpristupne pomoći), u komponenti koja se tiče prekogranične suradnje, objavljena su dva javna poziva za podno&scaron;enje projekata, u okviru IPA Prekograničnog programa Hrvatska &ndash; Bosna i Hercegovina 2007.-2013. i IPA Prekograničnog programa Hrvatska &ndash; Srbija 2007.- 2013.</p> <p>U okviru IPA Prekograničnog programa Hrvatska &ndash; Bosna i Hercegovina 2007. &ndash; 2013. objavljen je 2. poziv na dostavu projektnih prijedloga, koji je otvoren do 5.prosinca 2011. U ovom pozivu potencijalnim korisnicima je na raspolaganju 5.400.000 &euro; (2.700.000 &euro; za Hrvatsku i 2.700.000 &euro; za Bosnu i Hercegovinu). Ciljevi ovog programa su poticanje stvaranja prekogranične suradnje i partnerstva, poticanje razvoja zajedničkih prekograničnih aktivnosti, revitaliziranje gospodarstva, za&scaron;tita prirode i okoli&scaron;a i unapređenje socijalne povezanosti na programskom području. U okviru pripreme projektnih prijedloga tijekom rujna i listopada održani su informativni dani/sesije u Hrvatskoj (Nova Gradi&scaron;ka, Karlovac i &Scaron;ibenik) i Bosni i Hercegovini (Tuzla, Banja Luka i Mostar). Vi&scaron;e informacija o programu možete naći na: <a href="http://www.cbc-cro-bih.net/">http://www.cbc-cro-bih.net/</a></p> <p>U okviru IPA Prekograničnog programa Hrvatska &ndash; Srbija 2007. &ndash; 2013. također je objavljen 2. poziv za prijavu projektnih prijedloga. Poziv je otvoren do 15. studenog 2011., a potencijalnim korisnicima je na raspolaganju 5.350.165 &euro;. Prihvatljivi projektni prijedlozi bit će oni koji se odnose na sljedeće prioritetne mjere: 1) Gospodarski razvoj, 2) Za&scaron;tita okoli&scaron;a i 3) People-to-people. Informativni dani programa održani su tijekom kolovoza i rujna u Hrvatskoj (Vukovar i Osijek) i Srbiji (Sombor, Subotica, Sremska Mitrovica i Novi Sad). Vi&scaron;e informacija o programu možete naći na: <a href="http://www.croatia-serbia.com/">http://www.croatia-serbia.com/</a></p> POWA 2011 http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=148 03/10/2011 <p>Međunarodno znanstveno savjetovanje &bdquo;Luke i plovni putovi &ndash; Ports and Waterways&ldquo; održat će se 12. listopada u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu. Ovo je &scaron;esta po redu POWA, nakon savjetovanja u Splitu (2006.), Vukovaru (2007.), Dubrovniku (2008.) i Zagrebu (2009. i 2010.).</p> <p>Organizatori ovogodi&scaron;njeg savjetovanja su Fakultet prometnih znanosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, Klaster intermodalnog prometa i Hrvatska gospodarska komora. Međunarodno znanstveno savjetovanje &bdquo;Luke i plovni putovi &ndash; POWA 2011&ldquo; pod nazivom &bdquo;Prometno trži&scaron;te: Intermodalnost i liberalizacija&ldquo; ima cilj analizirati intermodalni transportni sustav te postojeće i buduće prometne strategije s aspekta liberalizacije prometnog trži&scaron;ta vodnog i kopnenog prometa.</p> <p>Na savjetovanju će se prezentirati problematika vodnog i kopnenog prometa i to: za&scaron;tita okoli&scaron;a, ICT i e-učenje, intermodalni transportni sustavi, sigurnost u prometu, pravni aspekt, &scaron;kolovanje i treninzi i prometne strategije. Svrhu međunarodnog savjetovanja predstavlja razmjena ideja, znanja i vje&scaron;tina te diskusija o intermodalnosti, za&scaron;titi okoli&scaron;a, liberalizaciji prometnog trži&scaron;ta, pravnom aspektu, u prometnim strategijama pri upravljanju, planiranju i razvoju luka i vodnog prometa u svijetu, s naglaskom na Republiku Hrvatsku i Jadran.</p> <p>Vi&scaron;e informacija o savjetovanju: <a href="http://powa.fpz.hr/">http://powa.fpz.hr/</a></p> Najava konferencije BargetoBusiness 2012 http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=147 30/09/2011 <p>14. i 15. ožujka 2012. Beč u Austriji ugostit će sljedeću BargetoBusiness konferenciju, kada će ovaj dunavski grad postati odredi&scaron;te za sve koje zanima unutarnja plovidba u Europi. BargetoBusiness je savr&scaron;eno mjesto za poslovne ljude da saznaju ne&scaron;to vi&scaron;e o mogućnostima prijevoza unutarnjim plovnim putovima, te o niskim tro&scaron;kovima i ekolo&scaron;kim prednostima ovog vida prijevoza. Zainteresirani mogu saznati kako tehnologija i inovacije na unutarnjim plovnim putovima rje&scaron;avaju prometne probleme i izazove, razgovarati sa stručnjacima iz sektora o posebnim vrstama usluga prijevoza koje su dostupne, te također iz prve ruke čuti pozitivna iskustva i uspje&scaron;ne primjere iz prakse u Europi.</p> <p>Ovaj događaj će omogućiti&nbsp;kontakte između voditelja logistike i transporta u&nbsp;kompanijama, brodara odnosno prijevoznika, vlasnika barži i drugih pružatelja transportnih usluga u unutarnjoj plovidbi. Na konferenciji će sudjelovati i mnogi političari i ravnatelji administrativnih institucija vezanih za gospodarstvo i transport. BargetoBusiness 2012 uključuje&nbsp;i "Danube River Dating", koji će omogućiti održavanje ugovorenih sastanaka između prijevoznika unutarnjim plovnim putovima i njihovih klijenata ili novih potencijalnih klijenata. Cijeli ovaj događaj bit će idealna prilika za upoznavanje, razmjenu iskustava i sklapanje novih poslova u sektoru unutarnje plovidbe.</p> <p>Konferencija se organizira u okviru projekta PLATINA, koji je financiran od strane Europske komisije (DG-MOVE) u okviru 7. Okvirnog programa za razvoj i istraživanje (FP7).</p> <p>Izvor: <a href="http://www.naiades.info/">www.naiades.info</a></p> Sastanak predstavnika kapetanija na rijeci Savi http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=146 28/09/2011 <p>Predstavnici sedam kapetanija na rijeci Savi iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije sastali su se 28. rujna u Slavonskom Brodu kako bi raspravljali o problemima sigurne plovidbe tom rijekom.</p> <p>&bdquo;U koordinaciji sa Savskom komisijom, koja je međudržavno tijelo koje koordinira sva zajednička pitanja i probleme na rijeci Savi, razmotrili smo moguće probleme i izmjenjivali iskustva kako bi se povećala sigurnost plovidbe na rijeci Savi. Kad govorimo o plovnom putu, Hrvatska ga sanira u sklopu projekta IPA&ldquo;, rekao je kapetan Jo&scaron;ko Nikolić, ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe i za&scaron;titu mora i unutarnjih voda u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.</p> <p>Kapetan Nikolić istaknuo je da će do kraja godine biti gotova projektna dokumentacija za unapređenje plovnog puta rijeke Save. Hrvatska će uz pomoć EU fondova poku&scaron;ati u prvom redu rije&scaron;iti pitanja plovnosti i dubine, tako da Sava bude plovna 365 dana u godini.</p> <p>Hrvatska je na sastanku potaknula i pokretanje zajedničke internetske aplikacije koji bi bila dostupna svim službama koje inspekcijski nadziru brodove. &bdquo;Kad se unesu u Hrvatskoj, podaci bi odmah bili dostupni i službama u Srbiji, BiH i Sloveniji, pa bi one znale i kakvom je brodu riječ, s kakvim se te&scaron;koćama mogu suočiti na njemu te da li taj brod ili tvrtka nastoje ukloniti nedostatke.&ldquo;, rekao je Nikolić.</p> <p>Nizak vodostaj Save sve če&scaron;će otežava plovidbu i za brodove iz zemalja kroz koje rijeka ne protječe. Ove godine zbog niskog vodostaja Save od plovidbe uzvodno odustajali su i riječni kruzeri iz Belgije.</p> <p>Kapetan Stjepan Benić iz Lučke kapetanije Slavonski Brod glavnim zaprekama na 267 kilometara plovnog puta uzduž Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije drži upravo plićake kod Slavonskog &Scaron;amca i Novog Grada.</p> <p>Izvor: Hina</p> Rođendan CRUP-a! http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=145 23/09/2011 <p>Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o. danas slavi svoj osmi rođendan! Povodom ove obljetnice želimo zahvaliti svim partnerima i suradnicima na pomoći i podr&scaron;ci u na&scaron;em radu!</p> Najava konferencije „Intermodalni prijevoz i razvojni projekti“ http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=144 09/09/2011 <p>Konferencija pod nazivom &bdquo;Intermodalni prijevoz i razvojni projekti&ldquo;, u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske gospodarske komore i Klastera intermodalnog prometa, održat će se 12. i 13. listopada u prostorijama Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu.</p> <p>Cilj konferencije je upoznati sudionike s trenutnim stanjem, mogućnostima i prednostima intermodalnog prometa u regiji jugoistočne Europe, kao i s mogućim načinima financiranja projekata iz fondova Europske unije.</p> <p>Prvi dan konferencije, 12. listopad posvećen je upoznavanju s trenutnim stanjem, prednostima i nedostacima liberalizacije željezničkog trži&scaron;ta u regiji, kao i carinskim postupcima u Europskoj uniji, regionalnim logističkim centrima, poslovnom udruživanju, informatizaciji te ekolo&scaron;kom aspektu regionalnog intermodalnog sustava.</p> <p>U poslijepodnevnim satima održati će se 6. Međunarodno znanstveno savjetovanje &bdquo;Ports and Waterways&ldquo; &ndash; POWA, čiji radovi se bave problematikom vodnog i kopnenog prometa.</p> <p>Drugog dana, 13. listopada predstavit će se europski fondovi koji su namijenjeni ili mogu doprinijeti razvoju prometnog sustava. Biti će riječi o fondovima FP7, TEN-T, Marco Polo II, IPA (Adriatic, SEE, MED, bilateralni), CIP te Operativnom programu za promet. Osim teoretskog upoznavanja, u poslijepodnevnim satima održat će se radionice za sve polaznike kako bi se olak&scaron;ao proces prijave za neke od spomenutih fondova. Svi sudionici imat će se priliku na praktičnim primjerima upoznati s cjelokupnom dokumentacijom i procesom prijave na natječaje za svaki pojedini program.</p> <p>Konferencija se održava na hrvatskom i engleskom jeziku, a sudjelovanje je besplatno.</p> <p>Prijave za konferenciju primaju se do 7. listopada na mail <a href="mailto:vujnovic@shortsea.hr">vujnovic@shortsea.hr</a> ili fax +385 (0)51 344 308</p> Vlada prihvatila prostorni plan za kanal Dunav-Sava http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=143 01/09/2011 <p>Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici prihvatila Prostorni plan područja posebnih obilježja vi&scaron;enamjenskog kanala Dunav-Sava, čija bi izgradnja u tri faze mogla započeti iduće godine. Kanal Dunav-Sava za razvoj Slavonije i Istočne Hrvatske jednako je značajan kao &scaron;to je izgradnja autoceste bila za Južnu Hrvatsku, rečeno je na sjednici, zbog čega su u Vladi uvjereni da će Hrvatski sabor konsenzusom podržati Prostorni plan.</p> <p>Radi se o velikom investicijskom projektu o kojem se počelo raspravljati jo&scaron; daleke 1737. godine, a sada je napokon do&scaron;lo vrijeme za njegovu realizaciju, istaknula je premijerka Jadranka Kosor. Projekt je vrijedan 950 milijuna eura, obuhvaća dvije županije i 12 jedinica lokalne samouprave, a izgradit će se pet luka i pristani&scaron;ta te 23 cestovna i pje&scaron;ačka mosta, dodala je Kosor.</p> <p>Ministar za&scaron;tite okoli&scaron;a, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić napomenuo je da će kanal biti izgrađen kao plovni put 5b klase kojom će moći ploviti gotovo svi najveći riječni brodovi. Kanal objedinjuje tri najvažnije funkcije &ndash; plovidbu, navodnjavanje i odvodnju, te prometno povezuje tri najvažnije hrvatske rijeke &ndash; Dunav, Dravu i Savu, a omogućit će i u svijetu sve popularniji riječni cruising turizam. Izgradnjom kanala povezat će se 10. cestovni i željeznički koridor sa 7. dunavskim koridorom, a Hrvatska će se pozicionirati kao podunavska i jadranska država, naglasio je Bačić.</p> <p>Taj kanal biti će dio 570 kilometara složenog prometnog koridora Podunavlje-Jadran s kombiniranom riječno-željezničkom vezom, čime će se Hrvatska bolje povezati sa Srednjom Europom. Kanal će skratiti plovidbu Savom prema Zapadnoj Europi za 417 kilometara, odnosno za dva dana i dvije noći, a plovidba prema Crnom moru bit će kraća za 85 kilometara. Također će se omogućiti navodnjavanje 35.750 hektara poljoprivrednog zemlji&scaron;ta i odvodnja sliva kanala u funkciji uređenja povr&scaron;inske odvodnje na 173.000 hektara poljoprivrednog zemlji&scaron;ta, dodao je Bačić.</p> <p>Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković očekuje da će uz kanal niknuti poslovne zone u koje će doći investitori kako bi koristili blagodati jeftinog prijevoza. Uvjeren sam da će se vrijeme u tim krajevima ubuduće mjeriti kao &bdquo;vrijeme prije kanala i poslije kanala&ldquo;, zaključio je Čobanković.</p> <p>Izvor: Hina&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> Facebook stranica projekta Sava Navigo http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=142 25/08/2011 <p>U okviru projekta Sava Navigo izrađena je Facebook stranica projekta koja je dostupna od danas na poveznici:</p> <p><a href="https://www.facebook.com/pages/Sava-Navigo/244275338926374?sk=info">https://www.facebook.com/pages/Sava-Navigo/244275338926374?sk=info</a></p> <p>Pozivamo sve zainteresirane da posjete ovu stranicu i uživaju u prizorima Posavine sa hrvatske i BiH strane.</p> Iz Luke Slavonski Brod prevozit će se nafta http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=141 04/08/2011 <p>Hrvatske tvrtke HŽ Cargo d.o.o., Agit d.o.o., Kepol terminal d.o.o., NESTRO Adria Slavonski Brod d.o.o. i Robno transportni centar Brod d.d. (RTC-Brod), zajedno sa tvrtkom OPTIMA grupa d.o.o. iz Banja Luke, potpisale su u srijedu u Slavonskom Brodu sporazum o strate&scaron;kom partnerstvu. Tvrtke se međusobno poslovno povezuju zbog gospodarskog i strate&scaron;kog razvoja u prijevozu nafte i naftnih derivata, te će zajedno ulagati u naftni terminal HŽ Cargo u Luci Slavonski Brod.</p> <p>Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatske željeznice holdinga i direktor HŽ Carga izjavio je da ovaj sporazum nosi nove prihode od oko 40 milijuna eura na godinu, te garantira da će se projekt izgradnje terminala privesti kraju odnosno u potpunosti zaživjeti u drugoj polovini 2012., kako bi se adekvatno odgovorilo na potrebe rafinerije iz Bosanskog Broda, čiji je vlasnik OPTIMA grupa.</p> <p>Jurij Belov, direktor OPTIMA grupe istakao je da je ovo važan sporazum za njegovu tvrtku jer se njime otvaraju vrata na balkansko trži&scaron;te prema moru.</p> <p>HŽ Cargo sa ostalim tvrtkama preuzima obavezu organizacije prijevoza te cjelokupne logistike. OPTIMA grupa se obvezala da će prevoziti oko 2 milijuna tona nafte i naftnih derivata od terminala Slavonski Brod do terminala u Zadru.</p> <p>Potpisanim ugovorom zadovoljan je i Marijan Jurić, direktor Lučke uprave Slavonski Brod jer ovaj ugovor otvara prostor za nove razvojne projekte Luke Slavonski Brod.</p> <p>Izvor: HŽ holding, <a href="http://www.seebiz.eu/">www.seebiz.eu</a>, Business.hr</p> Rehabilitacija rijeke Save u završnoj fazi http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=140 25/07/2011 <p>Janko Brnardić, ravnatelj Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u razgovoru za Vjesnik - jedan od najznačajnijih dnevnih listova u Hrvatskoj, op&scaron;irno je iznio trenutno stanje u sektoru unutarnje plovidbe u Hrvatskoj, kao i buduće planove.&nbsp; Posebno se osvrnuo na stanje rijeke Save.</p> <p>Nedavnom odlukom ministra mora, prometa i infrastrukture propisana je prva klasa plovnosti rijeke Save sve do Brežica, čime se osigurava mogućnost izrade projekta plovnosti do granice sa Slovenijom. Hrvatska je bila lider u stvaranju inicijative rehabilitiranja i dovođenja plovnosti Save na onu razinu koju smo imali do devedesetih godina, a u tom je procesu pomogla i Međunarodna komisija za sliv rijeke Save. Hrvatska je nositelj projekta rehabilitacije te rijeke sve do Siska i prema međunarodnim institucijama.</p> <p>Kada se govori o rehabilitaciji, onda se misli na dovođenje Save u četvrtu klasu plovnosti, &scaron;to je minimalno da bi zadovoljila međunarodni karakter plovnog puta. Sava u određenim dijelovima ima tu kategoriju, ali je uglavnom treće klase. Međutim, postoje problemi i u održavanju plovnosti treće klase zbog nekontrolirane eksploatacije &scaron;ljunka. Hrvatska je praktički zabranila mogućnost izdavanja koncesije na eksploataciju &scaron;ljunka, osim za održavanje plovnosti.</p> <p>Brnardić napominje da je projekt rehabilitacije Save u zavr&scaron;noj fazi i izrada glavnog projekta je kandidirana za europski fond IPA. Do jeseni bi se mogao potpisati ugovor za izradu glavnog projekta koji se kasnije kandidira za izvođenje u strukturne fondove EU. Iz Uprave za unutarnju plovidbu Ministarstva kandidirano je mnogo projekata za IPA-u, no test-projekt je Sava i ako se uspije do jeseni potpisati ugovor za izradu glavnog projekta, osigurali smo ih praktički jo&scaron; osam vezanih uz infrastrukturu luka.</p> <p>Nakon osamostaljenja Hrvatska je zatekla lo&scaron;e stanje u riječnim lukama. Takvo je stanje predstavljeno Europskoj komisiji, koja je potom prihvatila razvojne projekte. Svi koji su sada u fazi projektiranja i čije se financiranje omogućava putem europskih pretpristupnih fondova, u izvedbenoj fazi financirat će se kroz strukturne fondove. Za fondove su time nominirane četiri luke, a među njima je i Nova luka Vukovar Istok. Luka Osijek u IPA-i ima dio za rekonstrukciju južne obale i nove prometne infrastrukture, te gradnju terminala za rasute terete.</p> <p>U hrvatskim riječnim lukama planira se i razvoj industrije. Luke na unutarnjim plovnim putovima imaju puno veći teritorij nego pomorske luke i namjera je, kao &scaron;to je i praksa EU, da se u njima smjesti industrijska djelatnost. Početkom jeseni očekuje se građevinska dozvola za novu tvornicu bioetanola unutar lučkog područja luke Osijek. U Luci Slavonski Brod već postoje dva koncesionara koja žele graditi objekte i potpisani su određeni predugovori. HŽ Cargo je jedan od većih koncesionara u luci Slavonski Brod, a grade se i pretovarni kapaciteti za opasne terete, a također i postoji interes za gradnju tvornice bioetanola u Slavonskom Brodu. Luka Sisak je danas potpuno privatizirana. Prvi teret koji je krenuo riječnim putem iz Siska prema Dunavu je iz Željezare koja je danas u američkom vlasni&scaron;tvu. Nadalje, očekuje se i razvoj tvornice za izradu betonskih elemenata, a riječ je o austrijskoj kompaniji koja će većinu materijala voziti riječnim putem.</p> <p>Brnardić se osvrnuo i na ekolo&scaron;ki aspekt rehabilitacije rijeke Save. Udruge zelenih često su govorile da Hrvatska kanalizira rijeku Savu. No tu se treba istaknuti da su se po&scaron;tivali svi elementi za&scaron;tite okoli&scaron;a i rijeka Sava ostaje u svom prirodnom toku. Projekt rehabilitacije Save napravljen je tako da je uspio zadovoljiti sve želje, osim onih koji tvrde da se u prirodu ne smije ni&scaron;ta dirati.</p> <p>Do ulaska u EU Hrvatska bi mogla dobiti građevinsku dozvolu za Savu, &scaron;to je uvjet za pristup strukturnim fondovima, a prema srednjoročnim planovima, projekt za tu rijeku trebao bi se zavr&scaron;iti do 2018. Time bi zavr&scaron;ila kompletna regulacija Save na četvrtu klasu plovnosti do Siska. To znači da bi se u 300 dana u godini jamčila dubina od 250 centimetara.</p> <p>Hrvatska također sudjeluje u svim europskim programima i projektima koji se odnose na plovidbu, a tome treba dodati i da je država većinski vlasnik Centra za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP) koji je od osnivanja do danas postigao vrhunske rezultate u Europi u razvoju softvera i hardvera za sigurnost unutarnje plovidbe. Također, treba napomenuti da je u pregovorima Europska komisija posebno pohvalila područje plovidbe, jer su pregovori u tom dijelu zaokruženi bez ijedne primjedbe.</p> <p>Vjesnik također donosi kratak osvrt kapetana Maria Babića, državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na budućnost prebacivanja prijevoza s cesta na rijeke. Kapetan Babić ističe da će se u Europi ubuduće posebna pozornost pridavati plovidbi unutarnjim plovnim putovima, jer je trend preusmjeravanje tereta s ceste na jeftiniji i ekolo&scaron;ki prihvatljiviji promet, prije svega riječni. EU čak dopu&scaron;ta i poticaje za one prijevoznike koji prijevoz preusmjere s ceste na rijeku.</p> <p>U Hrvatskoj autoceste i ceste jo&scaron; nisu toliko opterećene kao na zapadu, no ostaju ekolo&scaron;ki i financijski segment, jer je riječni prijevoz jeftiniji nego cestovni. Stoga svi planovi Ministarstva vode u tom smjeru, ističe Babić. Međutim, nijedan&nbsp; projekt nije počeo niti će početi bez konzultacija s nadležnim tijelima i bez odgovarajućih studija, pa se tako bez studija nije radilo&nbsp; ni&scaron;ta &scaron;to je imalo veze s planovima za Savu. Sve mjere koje se predlažu za revitalizaciju Save ne prelaze gabarite koji su bili prije Domovinskog rata. Babić dodaje da se i&scaron;lo prema fondovima EU da bi se osigurali projekti za održavanje plovnih putova i gradnju luka. Također, i u državnom proračunu se osiguravaju sredstva za ovu namjenu. Vlada je osnovala Agenciju za održavanje plovnih putova, a ustrojene su i lučke uprave, na sličan način kao i na moru. Vodi se računa i o sigurnosnom aspektu pa se dijelom već ostvario projekt automatizacije upravljanja riječnim prometom.</p> <p>U Europi postoji trend iskopavanja posebnih kanala za uspostavljanje plovnih putova, dok u Hrvatskoj osim kanala Vukovar-&Scaron;amac ne treba iskopavati dodatne. Kapetan Babić dodaje kako je važno uspostaviti dobre veze između morskih i riječnih luka. Nekada je postojala suradnja između luka Rijeka i Vukovar, kada se dio rasutih tereta iz riječke luke iskrcavao u Vukovaru, a dalje se prebacivao riječnim putem. Kada se sagradi koridor 5c, koji prolazi vrlo blizu Vukovara i Slavonskog Broda, otvaraju se velike mogućnosti za ta dva grada, a time i za luku Ploče. Na kraju kapetan Babić ističe da kako vjeruje da će Sabor najesen prihvatiti prostorni plan kojim će se rije&scaron;iti pitanje kanala Vukovar-&Scaron;amac i kojim će rijeka Sava dobiti posebnu važnost.</p> <p>Izvor: Vjesnik</p> Izvještaj sa radionica u okviru projekta SAVA NAVIGO http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=139 20/07/2011 <p>U okviru projekta Sava Navigo u srpnju su održane dvije radionice.</p> <p>Prva radionica, na kojoj je prezentiran nacrt Studije prekograničnih procedura za turistička plovila, održana je 6. srpnja u Novoj Gradi&scaron;ki. Radionici su prisustvovali predstavnici različitih nadležnih institucija, kako iz Republike Hrvatske, tako i iz Bosne i Hercegovine. Sudionici radionice aktivno su sudjelovali u radu, na način da su davali svoje komentare na nacrt navedene Studije, kao i prijedloge za pojednostavljenje procedura. Radionica se stoga pokazala vrlo uspje&scaron;nom, &scaron;to će doprinijeti i boljoj kvaliteti same Studije, kada njena finalna verzija bude zavr&scaron;ena.</p> <p>Druga radionica, na kojoj je prezentiran nacrt Studije turističke ponude Posavine, održana je 15. srpnja u Kulturnom centru Gradi&scaron;ka u Bosni i Hercegovini. Ova Studije rezultat je obilaska terena i brojnih sastanaka s turističkim organizacijama i zajednicama i predstavnicima lokalne zajednice u projektnom području, te prikupljanja različitih materijala i podataka. Cilj ove Studije je da na jednom mjestu prikaže sve &scaron;to Posavina, i sa hrvatske i sa bosanskohercegovačke strane, trenutno ima za ponuditi turistima, kao i koji su to turistički potencijali ove regije. Rezultati Studije pokazuju da u Posavini, posebno u njenom bosanskohercegovačkom dijelu, postoje značajni potencijali za razvoj turizma koji nisu iskori&scaron;teni na adekvatan način. Kroz razvoj i iskori&scaron;tavanje ovih potencijala, moglo bi se značajno doprinijeti ekonomskom razvoju ove regije, a time i boljoj kvaliteti života njenih stanovnika.</p> <p>Drugoj radionici prisustvovali su i predstavnici projekta VIOR (Vinkovci and Ora&scaron;je Heritage Tourism Project), koji je također dobio financijsku podr&scaron;ku Europske unije kroz IPA prekogranični program Hrvatska-BiH, a ima za cilj promociju i unapređenje turizma. Stoga je ova radionica iskori&scaron;tena kao prilika da se turističke zajednice i organizacije upoznaju i sa ovim projektom te posebno sa &bdquo;abonosom&ldquo;, crnim hrastom koji se pojavljuje ispod tisuća godina starih naplavina duž obale Save, a koji je jedan od značajnijih turističkih atrakcija regije.</p> Prezentacije u okviru projekta SAVA NAVIGO http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=138 04/07/2011 <p>U okviru projekta SAVA NAVIGO &ndash; Razvoj nautičkog turizma na rijeci Savi i promocija regije Posavina, koji se implementira u okviru IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska &ndash; Bosna i Hercegovina, tijekom mjeseca srpnja održat će se dvije prezentacije.</p> <p>Prva radionica, na kojoj će bit predstavljen &bdquo;Nacrt studije prekograničnih procedura za turistička plovila&ldquo;, održat će se 6.srpnja sa početkom u 11 sati u hotelu &bdquo;Kralj Tomislav&ldquo;, Nova Gradi&scaron;ka, Hrvatska. Na drugoj radionici, koja će se održati 15. srpnja sa početkom u 11 sati u Kulturnom centru, Gradi&scaron;ka, Bosna i Hercegovina, bit će predstavljen &bdquo;Nacrt studije turističke ponude regije Posavina&ldquo;.</p> <p>Ove dvije radionice imaju za cilj, osim prezentacije nacrta studija, da zainteresirane stranke iznesu svoje mi&scaron;ljenje o zaključcima istih. Radionice bi trebale potaknuti diskusije koje bi trebale proizvesti komentare i preporuke za pobolj&scaron;anje, koje će zatim biti ugrađene u finalne verzije obje studije.</p> <p>Ako ste zainteresirani za sudjelovanje na ovim radionicama, vi&scaron;e informacija možete dobiti od kontakt osoba Nermine Tipura Dervi&scaron;ić i Aleksandre Tomić Ćato, na tel/fax: +387 33 207 949 ili e-mail: <a href="mailto:nermina@coor.ba">nermina@coor.ba</a> ili <a href="mailto:aleksandratc@coor.ba">aleksandratc@coor.ba</a></p> Predstavljen „Atlas rijeke Save za nautički turizam“ http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=137 01/06/2011 <p>&bdquo;Atlas rijeke Save za nautički turizam&ldquo;, zajednički projekt udruženja 17 gospodarskih komora Ekonomske regije u slivu rijeke Save (ERUSRS) iz Hrvatske, Slovenije, srbije i Bosne i Hercegovine, predstavljen je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) &ndash; Županijskoj komori Sisak.</p> <p>Atlas je prije svega namijenjen nautičarima, profesionalcima i amaterima te turistima. Sadržava tekst i fotografije o svim gradovima i regijama duž Save, a njegov je sastavni dio i vi&scaron;e od 100 karata, rekao je danas predstavljajući Atlas, tajnik Hrvatske gospodarske komore Zagreb Mladen Stević.</p> <p>Prekogranična suradnja bitan je čimbenik regionalnog razvoja svake države, pa su tako 2007. godine gospodarske komore s područja sliva rijeke Save iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije potpisale protokol o suradnji na projektu Ekonomske regije u slivu rijeke Save (ERUSRS). Riječ je o području koje zahvaća oko 940 kilometara riječnog toka i priobalja, s oko 6,8 milijuna stanovnika i 140 tisuća tvrtaka te s milijun plovila na rijeci Savi na godinu, pi&scaron;e među ostalim u predgovoru tog izdanja.</p> <p>Prekogranična suradnja na području rijeke Save, uz kori&scaron;tenje prirodnih resursa te rijeke i njezino ekolo&scaron;ko očuvanje, može pridonijeti poticanja novih ulaganja, turizma, prometa i bržeg gospodarskog razvoja cijele regije, stajali&scaron;te je Hrvatske gospodarske komore.</p> <p>Početak je to jačanja ekonomske suradnje četiri hrvatskih županija te zemalja u regiji, rekla je sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić-Merzel ističući važnost takvih publikacija. Ustvrdila je kako je ta županija u proteklih &scaron;est godina u poticanju razvoja turizma uložila dvanaest i pol milijuna kuna.</p> <p>Putovati Savom kroz Hrvatsku i zemlje regije znači upoznati na stotine sela i nekoliko desetaka gradova. Njihova posebnost i ljepota opisana je u ovom nautičko-turističkom vodiču koji će, vjeruju izdavači, oživjeti nautički turizam u cijeloj regiji.</p> <p>&bdquo;Atlas rijeke Save za nautički turizam&ldquo; predstavljen je u sklopu sastanka Foruma predsjednika projekta ERUSRS-a, a organizirale su ga HGK iz Zagreba i Županijska komora iz Sisak.</p> <p>Izvor: Hina</p> Treći sastanak država stranaka Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=136 01/06/2011 <p>Treći sastanak država stranaka Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save &ndash; Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Republike Srbije održan je 1.lipnja na Dan rijeke Save na Brdu kod Kranja u Sloveniji.</p> <p>Na sastanku su bili Zdravko Krmek, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, &scaron;umarstva i vodnog gospodarstva koji je predstavljao Republiku Hrvatsku te predsjedavajući Savske komisije kap. Mario Babić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.</p> <p>Na ovom sastanku donijeta je Deklaracija kojom se potvrđuju ciljevi Okvirnog sporazuma kao važne smjernice za rad u odnosu na različite vidove suradnje i razvoja u regiji, i daje podr&scaron;ka daljnjem razvoju plovidbe i upravljanja vodama, te nagla&scaron;ava uloga Savske komisije u postizanju tih ciljeva.</p> <p>Predstavljena je nova, revidirana Strategija za provedbu Okvirnog sporazuma i Akcijski plan za razdoblje 2011.-2015. Provedbom ovih dokumenata države savskog sliva dat će aktivni regionalni doprinos učinkovitoj provedbi Strategije Europske unije za dunavsku regiju (2014-2020) i strate&scaron;kih planova za sliv Save (plan upravljanja slivom i plan upravljanja rizikom od poplava).</p> <p>Predviđen je razvoj integralnih sustava za sliv Save (sustav prognoze i upozoravanja na opasnost od poplava i akcidenata, geografski i riječni informacijski sustav), prilagodba na negativne učinke klimatskih promjena, uključujući i smanjenje &scaron;teta od su&scaron;a, kao i početak radova na obnovi polovnog puta Save.</p> <p>Isto tako u planu je veće kori&scaron;tenje iznimnog potencijala sliva rijeke Save za razvoj nautičkog turizma i rekreacije, čemu doprinosi i prezentirani Nautičko-turistički vodič za rijeku Savu, kao i druge razvojne aktivnosti u slivu (npr. proizvodnja hidroenergije, opskrba vodom, poljoprivreda) koje će biti popraćene analizama ekolo&scaron;ke održivosti.</p> <p>Sastanak stranaka Okvirnog sporazuma održava se svake dvije godine i predstavlja značajan institucionalni mehanizam provedbe Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save koji je potpisan 2002. godine, a stupio je na snagu 2004. Godine.</p> <p>Strate&scaron;ki mu je cilj prekogranična suradnja država stranaka radi osiguranja održivog razvoja regije u slivu rijeke Save u cilju uspostavljanja međunarodnog režima plovidbe rijekom Savom i njenim plovnim pritokama, uspostavljanja održivog upravljanja vodama i poduzimanje mjera za sprječavanje ili ograničavanje opasnosti, kao i za smanjivanje i uklanjanje &scaron;tetnih posljedica nastalih uslijed poplava, leda, su&scaron;a i slučajeva ispu&scaron;tanja opasnih tvari u vode.</p> <p>Slijedeći sastanak država stranaka planiran je 2013. u Bosni i Hercegovini.</p> <p>Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, <a href="http://www.mmpi.hr/">http://www.mmpi.hr/</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> Počelo četvrto izdanje projekta „Lijepa naša Sava“ http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=135 30/05/2011 <p>Danas je u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture održano predstavljanje ovogodi&scaron;njeg izdanja projekta &bdquo;Lijepa na&scaron;a Sava&ldquo;, koji se održava četvrtu godinu za redom.</p> <p>Ovogodi&scaron;nje izdanje projekta predstavili su kap. Janko Brnardić, ravnatelj Uprave za unutarnju plovidbu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ružica Drmić, ravnateljica Uprave vodne politike i međunarodnih projekata u Ministarstvu regionalnog razvoja, &scaron;umarstva i vodnog gospodarstva, Dejan Komatina, tajnik Međunarodne komisije za sliv rijeke Save, Rajko Ružička iz Hrvatske gospodarske komore, te Bo&scaron;ka Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije Coca Cole HBC Hrvatska.</p> <p>Obnova plovnog puta rijeke Save u svrhu pobolj&scaron;anja sigurnosti plovidbe strate&scaron;ki je hrvatski interes kako bi se ostvarilo bolje povezivanje s europskim plovnim putovima, a radi stvaranja uvjeta za kori&scaron;tenje plovnih putova kao ekolo&scaron;ki najprihvatljivijeg načina prijevoza roba, izjavio je Janko Brnardić. Naglasio je da je upravo zbog navedenog Republika Hrvatska potpisala bilateralni sporazum s Bosnom i Hercegovinom o izradi projekta za uređenje plovnog puta rijeke Save od Račinovaca do Sisak.</p> <p>Rajko Ružićka iz HGK rekao je da Hrvatska svojim prirodnim vodnim bogatstvom ne samo da ispunjava vlastite potrebe za pitkom vodom nego svoje vodno bogatstvo može podijeliti i s drugima. Tzv. Savska regija u četiri države obuhvaća područje od 940 km riječnog toka, gotovo 7 milijuna stanovnika i oko 140 tisuća tvrtki, te je gospodarski potencijal rijeka Save ogroman, naglasio je Ružićka.</p> <p>Dejan Komatina je naglasio kako u zadnje četiri godine projekt &bdquo;Lijepa na&scaron;a Sava&ldquo; jača, te doprinosi preno&scaron;enju poruka &scaron;iroj javnosti o iznimnim kako ekolo&scaron;kim, tako i dru&scaron;tvenim vrijednostima. Također, doprinosi i uspje&scaron;noj suradnji država u savskom slijevu radi postizanja &scaron;to boljih uvjeta za održivi razvoj na tom području.</p> <p>Na dana&scaron;njem predstavljanju ovogodi&scaron;njeg projekta &bdquo;Lijepa na&scaron;a Sava&ldquo;, promovirana je i Internet stranica <a href="http://www.lijepanasasava.hr/">www.lijepanasasava.hr</a>, posvećena promicanju ekolo&scaron;kih i turističkih potencijala rijeke Save. Prisutni su naglasili važnost uključivanja rijeke Save u svakodnevni život građana, te najavili četiri savska sajma, od kojih će program i ove godine započeti savskim sajmom u zagrebu koji će se održati od 3. Do 5. Lipnja na zagrebačkom jezeru Bundek.</p> <p>Projekt &bdquo;Lijepa na&scaron;a Sava&ldquo; je 2009. Godine osvojio Europsku nagradu za izvrsnost.</p> <p>Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture <a href="http://www.mmpi.hr/">http://www.mmpi.hr/</a></p> Godišnja konferencija projekta PLATINA http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=134 25/05/2011 <p>Četvrti godi&scaron;nji sastanak projekta PLATINA (projekta za implementaciju akcijskog plana NAIADES) održan je 23. i 24. svibnja u Berlinu. Na konferenciji su sudjelovali delegati visoke razine i predstavnici devet europskih zemalja, predstavnici industrije unutarnje plovidbe, kao i 23 partnera koji čine konzorcij projekta. PLATINA konzorcij izvijestio je o svojim postignućima u protekle tri godine, kao i o planovima za zadnju godinu projekta.</p> <p>Ovogodi&scaron;nja godi&scaron;nja konferencija projekta PLATINA održana je zajedno sa generalnom skup&scaron;tinom Federacije njemačke unutarnje plovidbe (BDB &ndash; Bundesverband der Deutschen Binnenschiffahrt), koja je održana 23. svibnja. Nakon uvodnog govora njemačkog federalnog ministra za promet, Dr Petera Ramsauera, slijedila je diskusija o trenutnom statusu njemačke i europske prometne i infrastrukturalne politike, s posebnim osvrtom na unutarnju plovidbu. Jean-Eric Pacquet, direktor DG MOVE, odgovoran za TEN-T(Trans-European Network for Transport) i politiku unutarnje plovidbe, naglasio je napredak koji je postignut u zadnjih par godine u okviru trenutnog akcijskog plana NAIADES, kao i potrebu da se nastavi sa aktivnom politikom promidžbe unutarnje plovidbe u Europi.</p> <p>Dan kasnije održan je redovan godi&scaron;nji sastanak projekta PLATINA. Tijekom sastanka istaknuta su najvažnija postignuća u okviru projekta, koja uključuju:</p> <ul> <li>Pokretanje Europske baze najboljih praksi, online baze podataka dizajnirane da omogući prijenos znanja i umrežavanje diljem Europe</li> <li>Objavljivanje Strate&scaron;ke agende za istraživanje u unutarnjoj plovidbi</li> <li>Implementacija pilot sustava Europske baze podataka o trupu plovila</li> <li>Razvoj strategije za harmonizirane standarde edukacije i treninga u unutarnjoj plovidbi i integraciju unutarnje plovidbe u opću logističku edukaciju</li> <li>Uspjeh Barge to Business konferencije, važnog eventa za umrežavanje i razmjenu informacija o unutarnjoj plovidbi</li> <li>Zavr&scaron;etak i diseminacija kutije sa alatima za komuniciranje o unutarnjoj plovidbi</li> <li>Priprema Inventara o raspoloživom u+znanju o strate&scaron;kim projektima unutarnjih plovnih putovima</li> <li>Pojednostavljenje harmonizacije, standardizacije i implementacije europskih Riječnih informacijskih servisa (RIS)</li> <li>Izdavanje Priručnika o najboljim praksama u održivom planiranju vodnih putova </li> </ul> <p>Koordinator projekta, Gert-Jan Muilerman iz via donau rekao je: &bdquo;Tijekom tri godine koliko traje PLATINA, kontinuirano smo proizvodili kvalitetne rezultate koji će pomoći sektoru unutarnje plovidbe da nastavi sa pobolj&scaron;anjem kvalitete logističke ponude. Unutarnja plovidba je integralni dio plana Europske unije da smanji prometne emisije, a mi imamo obvezu da stvaranja potrebnih instrumenata koje sektoru trebaju da ostvari taj cilj.&ldquo;</p> <p>Projekt PLATINA, pokrenut u okviru 7.-og Okvirnog programa za istraživanje i tehnolo&scaron;ki razvoj, pokriva &scaron;irok spektar aktivnosti u pet strate&scaron;kih područja NAIADES-a: pobolj&scaron;anje trži&scaron;nih uvjeta, modernizacija flote, razvoj ljudskog kapitala, jačanje imidža unutarnje plovidbe i pobolj&scaron;anje infrastrukture.</p> <p>Izvor: <a href="http://www.naiades.info/">www.naiades.info</a></p> Okrugli stol o intermodalnom transportu http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=133 18/05/2011 <p>17. svibnja 2011. u organizaciji Fakulteta prometnih znanosti održan je prvi okrugli stol na temu &bdquo;Uloga i značaj intermodalnog transporta na trži&scaron;tu teretnog prijevoza&ldquo; u okviru projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske &bdquo;Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u europskoj transportnoj mreži. Skupu su se odazvali svi značajni sudionici intermodalnog transportnog lanca s ciljem &scaron;to bolje organizacije intermodalnog transporta u nadolazećim procesima liberalizacije trži&scaron;ta.</p> <p>Razvoj intermodalnog transporta u Hrvatskoj je u skladu sa europskom praksom i preporukama, a njegova funkcija treba biti znatno vi&scaron;e od promocije čime će se podignuti razina usluge. Cilj okruglog stola bio je, slijedeći europsku praksu i preporuke, dati prijedlog koncepta razvoja intermodalnog transporta u Republici Hravstkoj, &scaron;to će imati izravan utjecaj na razvoj ljudskih resursa, vje&scaron;tina i znanja o intermodalnom transportu.</p> <p>Zaključci okruglog stola su sljedeći:</p> <ol> <li>Potrebno je da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, kao i ostali nadležni državni organi, uprave i pravne osobe stvaraju uvjete za učinkovit i funkcionalni intermodalni transport kao ekolo&scaron;ki i ekonomski najisplativiji prijevoz tereta. To se može ostvariti pobolj&scaron;anjem zakonodavnog okvira (reforma prometnog zakonodavstva) i pobolj&scaron;anjem nivoa usluga koje se nude klijentu kroz trži&scaron;te.</li> <li>Potrebno je &scaron;to čvr&scaron;će povezati sudionike transporta i logističkih usluga u odvijanju intermodalnog transporta; stvaranje veza između lučkih operatera i logističkih operatera. To se može ostvariti kori&scaron;tenjem postojećih platforma (IPC Dunav-Jadran, Klaster intermodalnog prometa) za suradnju svih strana u intermodalnom transportu</li> <li>Potrebno je promi&scaron;ljati sustav prometa koji će se temeljiti na novoj Bijeloj knjizi odnosno povezati željeznički, cestovni, vodni i zračni promet u jedinstveni prometni sustav. To se može ostvariti izradom i primjenom nove prometne strategije koja bi obuhvatila sve vrste prometa.</li> <li>Potrebna je zajednička informacijska platforma kojom bi se povećala učinkovitost intermodalnih transportnih lanaca, ali i svih pojedinačnih poslovnih procesa u njemu. To se može postići uvođenjem modernog informacijskog sustava između sudionika intermodalnog transporta poput IT rje&scaron;enja na unutarnjim plovnim putovima (koje razvija CRUP).</li> <li>Potrebno je razvijati sustav edukaciju na području intermodalnog transporta. To se može ostvariti razvijanjem obrazovnih programa kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe trži&scaron;ta.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici sljedećih organizacija: Nexe Grupa, Luka Tranzit Osijek, Luka Vukovar, AGIT, Express-Interfracht Croatia međunarodno otpremni&scaron;tvo d.o.o., Pristani&scaron;te i skladi&scaron;te Sisak, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Kuehne+Nagel, Trast, Hrvatska gospodarska komora, Preymesser logistika, Croatia Osiguranje, Pravni fakultet, Klaster intermodalnog prometa, Udruga cestovnih prijevoznika, Savez za željeznicu, HŽ Cargo, CMA CGM, CRUP i Fakultet prometnih znanosti.</p> Dunavska konferencija u Vukovaru http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=132 29/04/2011 <p>U Vukovaru je 29. travnja održana Dunavska konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici 14 podunavskih zemalja uključenih u strategiju Europske unije za dunavsku regiju, te institucije EU. Glavna tema konferencije bila je sama strategija i njezina uloga u pobolj&scaron;anju životnih uvjeta na čitavom prostoru Podunavlja.</p> <p>Strategija EU za dunavsku regiju ojačava teritorijalnu suradnju i interakciju među dunavskim regijama. Na konferenciji za novinare nakon zavr&scaron;etka konferencije, potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković izjavio je da će Hrvatska unutar Dunavske strategije koordinirati rad dva područja &ndash; zajedno s Bavarskom bit će zadužena u području za&scaron;tite bioraznolikosti, a s Baden-Wuerttembergom koordinirat će potpore za jačanje konkurentnosti poduzeća.</p> <p>Povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Johannes Hahn podsjetio je kako u dunavskoj regiji živi 115 milijuna stanovnika dok je Dunav najmeđunarodnija rijeka jer prolazi kroz deset europskih zemalja. &bdquo;Htjeli bismo uspostaviti&nbsp; snažnu suradnju ne samo među državama članicama već i među regijama. Za sada je iskori&scaron;teno samo 10 posto potencijala Dunava za prijevoz tereta i tu su velike mogućnosti&ldquo;, istaknuo je Hahn govoreći o političkim i ekonomskim perspektivama dunavske regije. Također je upozorio kako je uspje&scaron;na provedba Dunavske strategije moguća jedino uz aktivno sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti i civilnog dru&scaron;tva cijele dunavske regije.</p> <p>Prema riječima predsjednice Odbora regija Mercedes Bress, oko 70 posto javnih ulaganja unutar EU otpada na lokalne i regionalne vlasti te su one, kako je ocijenila, vrlo važni pokretači održivog razvoja i dunavske regije. Kada postane članicom EU, Hrvatska će u Odboru regija imati osam članova i isto toliko zamjenika, kazala je Bress.</p> <p>Povjerenica mađarske vlade za Strategiju EU za dunavsku regiju Etelka Barsi-Pataky ocijenila je kako Dunavska strategija stvara dodanu vrijednost koja se zasniva na jačanju ravnopravne i partnerske suradnje između zemalja članica EU i nečlanica koje su na različitim stupnjevima odnosa s EU.</p> <p>U radu konferencije na njezinu početku sudjelovala je i predsjednica vlade jadranka Kosor, koja je konferenciju i otvorila poručiv&scaron;i kako se u vrhu hrvatskih prioriteta unutar Dunavske strategije nalazi obnova Luke Vukovar, izgradnja vi&scaron;enamjenskog kanala Dunav-Sava te razminiranje poljoprivrednih i &scaron;umskih povr&scaron;ina na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije.</p> <p>Dunavska strategija ima za cilja produbljivanje suradnje između 14 zemalja &ndash; osam država članica EU: Austrija, Bugarska, Če&scaron;ka Republika, Njemačka (Baden-Wuerttemberg i Bavarska), Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija te &scaron;est drugih zemalja koje su uključene: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Moldavija, Crna Gora i Ukrajina.</p> <p>Izvor: Hina, <a href="http://www.vlada.hr/">www.vlada.hr</a></p> Objavljen srednjoročni izvještaj o napretku akcijskog plana NAIADES http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=131 11/04/2011 <p>NAIADES, program Europske unije za promociju prometa unutarnjim plovnim putovima, usvojen je u siječnju 2006. godine. To je bio prvi europski sveobuhvatni akcijski plan za promociju ove vrste transporta, koji je planiran za provedbu u razdoblju od 2006. do 2013. godine. Europska komisija je 4.travnja ove godine objavila izvje&scaron;taj o napretku plana. Izvje&scaron;taj o napretku akcijskog plana NAIADES pokriva razdoblje od 2006. do danas, te ocjenjuje dosada&scaron;nju implementaciju i također utvrđuje područja gdje su potrebne daljnje akcije.</p> <p>NAIADES ima važnu strate&scaron;ku ulogu: plan je po prvi puta stvorio opće prihvaćenu europsku pokretačku silu u sektoru unutarnje plovidbe te uvrstio ovu vrstu transporta visoko na političku agendu svih relevantnih sudionika. Plan je postao referentna točka za sektor unutarnje plovidbe i političare na nacionalnoj te EU razini. Na operativnoj razini, NAIADES program je proizveo, i jo&scaron; uvijek proizvodi,velik broj vrijednih i opipljivih rezultata, bez obzira na nedostatak vlastitih financijskih sredstava.</p> <p>Na primjer, preinačeni su tehnički zahtjevi za plovila i pravila za prijevoz opasnih tereta. Uz podr&scaron;ku projekta PLATINA, publikacija redovito ažuriranog priručnika za financiranje &nbsp;olak&scaron;ava pristup informacijama o financiranju unutarnje plovidbe. Uspostavljanje različitih online baza podataka pobolj&scaron;ava pristup različitim informacijama o prometu unutarnjim plovnim putovima. Trenutno je u tijeku rad na usklađivanju obrazovanja i standarda trening, te se uskoro očekuje zaključak socijalnog dijaloga u sektoru o radnim uvjetima glede radnog vremena u unutarnjoj plovidbi. Na području infrastrukture izrađen je sveobuhvatan izvje&scaron;taj o mjerama vezanim uz plovne putove te priručnik za najbolje prakse za održivo planiranje plovnih putova. Do sada je financijska podr&scaron;ka pružena samo djelomično projektima vezanim za unutarnje plovne putove i implementaciju informacijskih usluga na plovne putove (RIS), i to putem TEN-T programa i kohezijskih fondova.</p> <p>Komisija priznaje da je nedostatak sredstava namijenjenih programu utjecao na uspje&scaron;nost implementacije istog. Od pet stupova programa &ndash; razvoj trži&scaron;ta, modernizacija flote, zaposlenja i vje&scaron;tine, podizanje svjesnosti i infrastruktura, samo infrastruktura može koristiti postojeće EU programe financiranja, kao &scaron;to je TEN-T program.</p> <p>Vi&scaron;e informacija na:</p> <p><a href="http://ec.europa.eu/transport/inland/promotion/doc/sec_2011_453.pdf" target="_blank">http://ec.europa.eu/transport/inland/promotion/doc/sec_2011_453.pdf</a></p> <p>Izvor: Europska komisija (DG MOVE), Inland Navigation Europe (INE)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> RISING Industry Forum u Vukovaru http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=130 08/04/2011 <p>Jučer je u Vukovaru u prostorijama hotela &bdquo;Lav&ldquo; održana radionica pod nazivom RISING Industry Forum. Ovu radionicu organizirao je Centar za razvoj unutarnje plovidbe, u okviru međunarodnog projekta RISING, u okviru kojega se razvijaju specifične usluge Riječnih informacijskih servisa (RIS) namijenjene lukama, riječnim prijevoznicima te agentima i &scaron;pediterima. Cilj ove radionice bio je okupiti najznačajnije predstavnike sektora unutarnje plovidbe, ali i predstavnike industrije zainteresirane za prijevoz svojih tereta riječnim putem.</p> <p>Radionica je bila podijeljena na &scaron;est dijelova, a nakon gotovo svakog dijela slijedila je vrlo aktivna rasprava sudionika. U uvodnom dijelu predstavnici Centra za razvoj unutarnje plovidbe ukratko su predstavili projekt RISING i mogućnosti kori&scaron;tenja RIS-a u logističke svrhe. Nakon toga slijedio je dio posvećen lukama, u kojem su predstavnici sve četiri hrvatske riječne luke, te pripadajućih lučkih uprava predstavili svoje razvojne projekte. U trećem dijelu održana je prezentacija predstavnika hrvatskih riječnih prijevoznika, tvrtke Dunavska Plovidba iz Vukovara, koja je predstavila svoje dosada&scaron;nje poslovne rezultate.</p> <p>Nakon pauze za ručak prezentaciju je održao predstavnik Savske komisije koji je govorio o trenutnim i budućim projektima vezanim za rijeku Savu. U zavr&scaron;nom dijelu prezentacije su održali predstavnik željezare CMC Sisak, koja je potencijalni korisnik unutarnje plovidbe, te predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.</p> <p>Treba napomenuti da su na radionici također sudjelovali i predstavnici policije i carine, koji su također budući potencijalni korisnici RIS-a. Na kraju radionice svi sudionici su zaključili da je potrebno če&scaron;će održavati ovakve skupove, kako bi svi relevantni sudionici sektora unutarnje plovidbe, ali i industrija, logistika te policija i carina, &scaron;to bolje surađivali.</p> Nova Bijela knjiga Europske komisije za promet http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=129 04/04/2011 <p>Unutarnja plovidba igrat će važnu ulogu u postizanju ciljeva koji su predstavljeni u sveobuhvatnoj prometnoj strategiji Europske komisije (Promet 2050), kako bi se izgradio konkurentan prometni sustav. Strategija cilja prema povećanju mobilnosti, te otklanjanju glavnih prepreka u ključnim područjima kao &scaron;to su gorivo i zapo&scaron;ljavanje. U isto vrijeme, ovaj prijedlog Komisije drastično će smanjiti ovisnost Europe o uvoznom gorivu, te smanjiti emisije ugljika u prometu za 60% do 2050.</p> <p>Komisija je postavila deset ciljeva kako bi postigla smanjenje emisije za 60%, između ostalog:</p> <ul> <li>Do 2020. godine: potpuna implementacija sustava informacijske tehnologije</li> <li>Do 2030. godine: potpuno funkcionalna i europska multimodalna prometna mreža sa dobrom povezano&scaron;ću glavnih morskih luka, željeznice i unutarnje plovidbe</li> <li>Do 2030. godine: premje&scaron;tanje 30% cestovnog tereta na dugim relacijama na željeznički ili vodni transport</li> </ul> <p>&bdquo;Plan transporta za 2050.&ldquo; postavlja ciljeve za otklanjanje barijera i uskih grla u mnogim ključnim područjima koja se tiču prometne infrastrukture i investicija, te inovacija i internog trži&scaron;ta. Također, postavlja različite ciljeve za različite tipove putovanja &ndash; u gradovima, između gradova i na duge relacije.</p> <p>Prema tim ciljevima, 50% prometa putnika i tereta na srednjim relacijama između gradova trebalo bi biti premje&scaron;teno sa cesta na željeznicu i vodni transport:</p> <ul> <li>Do 2030. godine 30% cestovnog prometa na relacijama preko 300 km trebalo bi biti premje&scaron;teno na vrste prometa kao &scaron;to su željeznica i vodni transport, te za vi&scaron;e od 50% do 2050. godine</li> <li>Potpuno funkcionalna mreža transportnih koridora &scaron;irom Europe, koja će osiguravati objekte za efikasan transfer između vrsta prometa (TEN-T temeljna mreža), treba biti gotova do 2030. godine, dok do 2050. treba biti visokokvalitetna, sa velikim kapacitetom, te sa odgovarajućim informacijskim uslugama</li> <li>Do 2020. treba uspostaviti okvir za europski sustav informacija, upravljanja i plaćanja u multimodalnom transportu, i za putnike i za teret</li> </ul> <p>Sa ovom Bijelom knjigom Europska komisija je krenula naprijed od prethodnog unimodalnog pristupa prema povezanim strategijama u područjima infrastrukture, inovacija i trži&scaron;ta. Specijalno za unutarnju plovidbu, Komisija će uspostaviti odgovarajući okvir za optimiziranje internog trži&scaron;ta, te otklanjanje barijera koje sprječavaju povećanje kori&scaron;tenja ovog vida transporta. Za Riječne informacijske servise utvrdit će se potrebna inovacijska strategija koja će uključivati odgovarajuće upravljanje i financijske instrumente, kako bi se osigurala vrlo brza implementacija, kao i integracija sa drugim sustavima.</p> <p>Za vi&scaron;e informacija: <a href="http://ec.europa.eu/transport/strategies/2011_white_paper_en.htm" target="_blank">http://ec.europa.eu/transport/strategies/2011_white_paper_en.htm</a></p> <p>Izvor: Europska komisija, Inland Navigation Europe (INE)</p> Uskoro „Atlas rijeke Save za nautički turizam“ http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=128 01/04/2011 <p>Izrada informativno-promotivne publikacije &bdquo;Atlas rijeke Save za nautički turizam&ldquo; je pri kraju, odnosno, očekuje se da bi za nekih mjesec dana mogla biti prezentirana javnosti. Rečeno je to na 9. Sjednici foruma predsjednika projekta Ekonomska regija u slivu rijeke Save (ERUSRS) koja je održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, koja ove godine predsjedava projektom.</p> <p>ERUSRS je projekt temeljen na Protokolu o regionalnoj suradnji 17 gospodarskih komora s područja sliva rijeke Save iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH, koji je potpisan u travnju 2007. Ciljevi ERUSRS-a su ubrzati gospodarski i održivi razvoj savske regije, unaprijediti ekonomske odnose te prometnu i komunikacijsku infrastrukturu, uspostaviti bolje veze na području turizma, poticati povezivanje poduzetnika i zajednička ulaganja, razvijati savsku regiju, jačati prekograničnu i međuregionalnu suradnju itd.</p> <p>Atlasom se želi promovirati nautički turizam na Savi kako bi se privukli novi investitori te potaknuo razvoj turizma i ukupnog poduzetni&scaron;tva na tom području. Izrada Atlasa temelji se na ugovoru partnerskih komora ERUSRS-a od kolovoza pro&scaron;le godine, a potporu projektu dala je Međunarodna komisija za sliv rijeke Save.</p> <p>Goran &Scaron;ukalo, savjetnik Međunarodne komisije za sliv rijeke Save, smatra kako bi Atlas trebao biti dobra osnova za razvoj turističkog i gospodarskog potencijala u slivu rijeke Save.</p> <p>Savska regija u okviru četiri država obuhvaća 940 kilometara riječnog toka i priobalja. Riječ je o trži&scaron;tu od oko 6,9 milijuna stanovnika i 140 tisuća tvrtki, a godi&scaron;nje je oko milijun plovila na rijeci Savi.</p> <p>Izvor: Hina</p> Radionica Industry Forum – Logistika prijevoza na unutarnjim plovnim putovima http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=126 28/03/2011 <p>U Vukovaru će se 7. travnja 2011. održati radionica Industry Forum: Logistika prijevoza na unutarnjim plovnim putovima. Radionicu organizira Centar za razvoj unutarnje plovidbe u sklopu EU projekta RISING (<a href="http://www.rising.eu/">www.rising.eu</a>). Slične radionice već su se organizirale u Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj za potrebe lokalnih korisnika unutarnje plovidbe.</p> <p>U okviru projekta nastoji se uključiti unutarnje plovne putove u logističke lance na način da se prometni informacijsko-komunikacijski sustavi kao Riječni informacijsko servisi (RIS) iskoriste za potporu logističkim operacijama i pružanje informacija vlasniku tereta i/ili agenturama o točnim lokacijama plovila, procijenjenom vremenu dolaska u luku, vrsti tereta itd.</p> <p>Industry Forum radionice organiziraju se za potrebe industrije, odnosno korisnika unutarnjih plovnih putova. Cilj radionice u Vukovaru je okupiti lokalnu (regionalnu) industriju/korisnike, brodare, agenture, lučke operatere, predstavnike Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, lučkih uprava itd.</p> <p>Radionica će se održati u Hotelu Lav sa početkom u 10 sati.</p> <p>Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje na ovoj radionici obratite se gđi Nata&scaron;i Dobrinić na <a href="mailto:dobrinic@crup.hr">dobrinic@crup.hr</a> ili 01/5392 991</p> Potpisan okvirni ugovor: Tehnička pomoć obnove južnog pristaništa riječne luke Osijek http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=125 25/03/2011 <p>Sredi&scaron;nja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije potpisala je s grčkom tvrtkom Planet S.A. okvirni ugovor za projekt &bdquo;Tehnička pomoć obnove južnog pristani&scaron;ta riječne luke Osijek&ldquo; ukupne vrijednosti 188.044 eura.</p> <p>Radi se o projektu financiranom iz programa IPA IIIa komponente &ndash; Operativno program za promet. Iznos od 144.033 eura odnosi se na IPA udio u financiranju, a ostali dio se financira iz nacionalnih sredstava.</p> <p>Ovaj ugovor se odnosi na pregled već postojeće dokumentacije &ndash; studije utjecaja na okoli&scaron;, idejnog projekta, studije omjera tro&scaron;ka i koristi, te studije isplativosti, te kao takav prethodi ugovoru o uslugama u okviru kojeg će se izraditi glavni projekt za budući ugovor o radovima na obnovi južnog pristani&scaron;ta luke Osijek.</p> <p>Cjelokupni projekt odnosi se na unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj, pri čemu bi se trebalo obnoviti i južno pristani&scaron;te luke Osijek u svrhu cjelokupne sigurnosti luke.</p> <p>U konačnici bi obnova južnog pristani&scaron;ta riječne luke Osijek trebala povećati kapacitete luke duž koridora VII kako bi se kvalitetnije moglo odgovoriti rastućoj potražnji za prometom. Isto tako, ovaj projekt će uvelike doprinijeti pobolj&scaron;anju cjelokupnog sustava unutarnje plovidbe i lučke infrastrukture.</p> <p>Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture</p> Održan inicijalni skup u okviru projekta SAVA NAVIGO http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=127 24/03/2011 <p>Inicijalni skup u okviru projekta &bdquo;SAVA NAVIGO &ndash; Razvoj nautičkog turizma na rijeci Savi i promocija regije Posavina&ldquo; održan je 23. ožujka u Slavonskom Brodu u hotelu &bdquo;Savus&ldquo;.</p> <p>&nbsp;Cilj ovog skupa bila je prezentacija aktivnosti koje će se implementirati u okviru projekta te rezultata koji se projektom žele postići. Prezentaciju su zajednički održali partneri na projektu, Centar za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP) d.o.o. iz Hrvatske i Centar za okoli&scaron;no održivi razvoj (COOR) iz Bosne i Hercegovine.</p> <p>Skupu je prisustvovao veliki broj zainteresiranih strana s obje strane rijeke Save uključujući nadležna ministarstva, lučke uprave, lučke kapetanije, turističke zajednice i organizacije, predstavnike lokalne zajednice i sl. Prisutni su pozvani da daju svoju podr&scaron;ku projektu i na suradnju s projektnim partnerima. S obzirom da je na skupu iskazan veliki interes za projekt očekujemo njegovu uspje&scaron;nu implementaciju na zadovoljstvo svih zainteresiranih strana. Nakon prezentacije projekta održana je i konferencija za novinare.</p> Prezentacija projekta SAVA NAVIGO http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=124 21/03/2011 <p>Željeli bi Vas obavijestiti da će se konferencija u okviru projekta SAVA NAVIGO &ndash; Razvoj nautičkog turizma na rijeci Savi i promocija regije Posavina, održati dana 23.03.2011. s početkom u 11:00 sati u hotelu &bdquo;Savus&ldquo; u Slavonskom Brodu, Dr. Mile Budaka 1.</p> <p>Cilj ove konferencije je prezentacija projekta, odnosno aktivnosti koje će se u okviru istog implementirati.</p> <p>Nakon prezentacije, u 13:00 h, održat će se i press konferencija za novinare.</p> <p>Pozivamo sve zainteresirane da prisustvuju ovoj konferenciji, te da na taj način daju svoj doprinos projektu.</p> Radionica „Ususret Radnom programu 2012. za FP7 Promet“ http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=122 18/03/2011 <p>Radionica pod nazivom &bdquo;Ususret Radnom programu 2012. za FP7 Promet&ldquo; održana je danas u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i &scaron;porta. Cilj ove radionice bio je okupiti na jednom mjestu sada&scaron;nje i buduće sudionike FP7 programa, kao i hrvatske nacionalne kontakt osobe koje rade na provedbi programa.</p> <p>U uvodnom dijelu prof. Sanja Steiner sa Fakulteta prometnih znanosti i prof. Ivica Smojver sa Fakulteta Strojarstva i brodogradnje, koji su članovi Programskog odbora za FP7 Promet, predstavili su ukratko prometni razvoj, status i potencijale u regiji te uloge članova Programskog odbora. Goran Zeković, nacionalna osoba za kontakt za pravna pitanja u FP7, ukratko je predstavio mogućnosti u okviru Sedmoga okvirnog programa, dok se Jennifer Mary Kursan, nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja u FP7 osvrnula na tu tematiku.</p> <p>Josipa Kolarić, nacionalna osoba za kontakt za FP7 Promet ukratko je objasnila natječajnu dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u programu. Gost iz Njemačke, David Doerr iz European Transport NCP Alliance (ETNA), predstavio je buduća područja istraživanja FP7 programa.</p> <p>U zadnjem dijelu programa hrvatski partneri na FP7 projektima predstavili su svoja iskustva. Predstavljeni su projekti USEMobility (Savez za željeznicu), CIVITAS ELAN (Fakultet prometnih znanosti) i PLATINA (Centar za razvoj unutarnje plovidbe).</p> <p>FP7 je program Europske unije za istraživanje i tehnolo&scaron;ki razvoj koji traje od 2007. do 2013. godine sa ukupnim budžetom od preko 50 milijardi Eura.</p> EU dodijelila 11.1 milijuna eura najvažnijim projektima unutarnje plovidbe http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=121 21/02/2011 <p>Europska komisija objavila je listu projekata koji su odabrani za subvencije iz fonda <i>Trans-European transport network</i> (TEN-T) za izgradnju i unapređenje važne prometne infrastrukture diljem Europske unije. Infrastrukturnim projektima unutarnje plovidbe dodijeljeno je ukupno 4 milijuna eura, dok će implementacija Riječnih informacijskih servisa bit subvencionirana sa 7.1 milijuna eura.</p> <p>Sim Kallas, potpredsjednik Europske komisije zadužen za promet, izjavio je: &bdquo;Veliko mi je zadovoljstvo da ćemo danas potpisati odluku kojom dajemo zeleno svjetlo za 170 milijuna eura TEN-T budžeta za sufinanciranje ključnih infrastrukturnih projekata, koji imaju europsku dodanu vrijednost. To uključuje projekte u područjima morskih &bdquo;autocesta&ldquo; i Riječnih informacijskih servisa, koji ulaze u vi&scaron;egodi&scaron;nje programe financiranja, te projekte godi&scaron;njih programa financiranja koji nam pomažu da se pripremimo za buduće prometne prioritete: značajno ekolo&scaron;ki prihvatljiv promet, povezivanje europskog istoka i zapada i pružanje podr&scaron;ke javno-privatnim partnerstvima.</p> <p>Tijekom 2010. godine, 51 projekata iz 24 zemalja članica odabrani su za subvencioniranje u jednom od tri posebna natječaja. Svi projekti su evaluirani na temelju njihove važnosti prema TEN-T prioritetima i političkim ciljevima: njihovoj zrelosti, njihovom utjecaju (pogotovo na dru&scaron;tveno-ekonomske prilike i okoli&scaron;) i njihovoj kvaliteti prema potpunosti, jasnoći, čvrstoći i povezanosti.</p> <p>Vi&scaron;egodi&scaron;nji radni program (ukupno 112.4 milijuna eura) namijenjen je financiranju prioritetnih projekata TEN-T mreže, te uključuje Riječne informacijske servise (RIS). Iz ovog područja odabrana su pet projekata ukupne vrijednosti 7.1 milijun eura.</p> <p>Godi&scaron;nji radni program za 2010. godinu (ukupno 78.2 milijuna eura) nadopunjuje projekte razvijene u okviru vi&scaron;egodi&scaron;njeg programa s pogledom na bolje kori&scaron;tenje deficitarnih europskih resursa i maksimalan učinak na prioritetna područja. Ovaj program fokusiran je na tri prioriteta. Projekti unutarnje plovidbe su uključeni u Prioritet 2: Ubrzavanje/olak&scaron;avanje implementacije TEN-T projekata (studije za sve vrste prometa, radovi za već razvijane projekte, posebno u željezničkom i riječnom sektoru), kao i projekti koji podupiru politiku jedinstvenog europskog neba. Ovdje je odabrano 18 projekata sa ukupno 41.1 milijun eura subvencija.</p> <p>Projekti koji su odabrani u okviru natječaja <i>Trans-European Transport Networks</i> (TEN-T) za 2010. godinu:</p> <p><b>Riječni informacijski servisi</b></p> <ul> <li>Belgija i Nizozemska: Implementacija AIS transpondera u Flandriji i Nizozemskoj</li> <li>Belgija: Implementacija RIS-a u Flandriji II</li> <li>Francuska: Riječni informacijski servisi II (SIF II)</li> <li>Italija: Studije za razvoj operativnosti RIS-a na sustavu plovnih putova u Sjevernoj Italiji</li> <li>Poljska: Pilot implementacija prvih RIS usluga i aplikacija</li> </ul> <p><b>Infrastruktura unutarnje plovidbe</b></p> <ul> <li>Belgija: Albert kanal &ndash; obnova mostova Briegden i Oelegem I</li> <li>Njemačka: Izgradnja drugog prolaza na rijeci Mosel</li> </ul> <p>Izvor: Europska komisija</p> Pozitivan trend rasta u Luci Vukovar http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=120 18/02/2011 <p>Nakon dugotrajnog trenda smanjivanja prekrcanih količina tereta konačno se nazire svjetlo na kraju tunela za Luka Vukovar d.o.o.. U 2010.godini obavljen je prekrcaj ne&scaron;to vi&scaron;e od 193.000 t različitih vrsta tereta (najveći udio u tome ima izvezeno umjetno gnojivo Petrokemije d.d. iz Kutina), &scaron;to je za 56,5% veća količina u odnosu na prethodnu 2009.</p> <p>Pozitivan trend nastavio se i u prvim danima 2011.godine te je sa prekrcajem većim od 52.000 t, u prvih 45 kalendarskih dana nadma&scaron;en pro&scaron;logodi&scaron;nji rezultat za prvih 6 mjeseci. Na ovakvu statistiku svakako su utjecali otvaranje nove tvornice mineralnih gnojiva u Vukovaru (Adriatica Dunav d.o.o.), ali i neki novi ugovoreni poslovi koji pojavljivali u prethodnim godinama, poglavito sa tvrtkama iz BiH. &nbsp;Od ostalih roba najče&scaron;će se prekrcavaju ugljen, čelik i žitarice.</p> <p>Važno je za istaknuti da je unatoč lo&scaron;im rezultatima u prethodnim godinama Luka Vukovar d.o.o uspjela održati punu zaposlenost, dakle nije bilo otpu&scaron;tanja radnika, osim &scaron;to je manji broj radnika oti&scaron;ao kao prirodni odljev, dok se istovremeno održala i likvidnost tvrtke. Tvrtka danas zapo&scaron;ljava 78 radnika.</p> <p>Premda je jo&scaron; rano za govoriti o izlasku iz krize, budući da luke možemo nazivati i &bdquo;lakmus&nbsp; papirom&ldquo; gospodarstva, ovakvi podaci osobito raduju jer na neki način pokazuju i najavljuju trendove ekonomije u regiji.</p> Započeo projekt SAVA NAVIGO http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=123 03/02/2011 <p>Početkom ove godine, 3. siječnja 2011. započela je realizacija projekta SAVA NAVIGO &ndash; Razvoj nautičkog turizma na rijeci Savi i promocija regije Posavina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SAVA NAVIGO &nbsp;je jednogodi&scaron;nji projekt koji je dobio financijsku potporu Europske unije u okviru IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine 2007-2013. Opći cilj programa prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina je poduprijeti razvoj prekograničnih mreža i partnerstva te razvoj zajedničkih prekograničnih aktivnosti kako bi se revitaliziralo gospodarstvo, za&scaron;titila priroda i okoli&scaron; te povećala socijalna kohezija programskog područja.</p> <p>SAVA NAVIGO projekt zajednički provode Centar za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP) d.o.o. iz Hrvatske i Centar za okoli&scaron;no održivi razvoj (COOR) iz Bosne i Hercegovine.</p> <p>Cilj SAVA NAVIGO projekta je pružiti podr&scaron;ku zajedničkom razvoju turističke ponude Hrvatske i BiH kroz stvaranje temelja za razvoj nautičkog turizma na rijeci Savi i promociji same regije Posavina. U okviru projekta bit će izrađene turističko-navigacijske karte za rijeku Savu, studije analize prekograničnih procedura za turistička plovila, studija turističke ponude Posavine te promotivni CD i karte.</p> <p>Projektom će se osigurati i temelji za sigurnu plovidbu na rijeci Savi i pojednostavljenje prekograničnih procedura za turistička plovila. Ovaj projekt sa snažnim prekograničnim naglaskom omogućit će kvalitetniju suradnju BiH i Republike Hrvatske, posebno vezano uz rijeku Savu kao važan zajednički resurs.</p> Zajednički manifest o korištenju unutarnjih plovnih putova http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=119 26/01/2011 <p>Inland Navigation Europe (INE), te dva udruženja riječnih prijevoznika European Barge Union (EBU) i European Skippers Organization (ESO) izdali su zajednički manifest, kojim pozivaju Europsku komisiju, Europski parlament i zemlje članice da im se pridruže u zajedničkom partnerstvu s ciljem duplog povećanja udjela unutarnje plovidbe u ukupnom prometu u Europskoj uniju do 2020. godine.</p> <p>Europska komisija trenutno priprema Bijelu knjigu o prometu koja će odrediti europsku prometnu politiku za sljedećih 10 godina i dalje. INE, EBU i ESO žele potaknuti Europsku uniju da otkloni sve barijere kako bi se omogućilo potpuno iskori&scaron;tenje postojećih prirodnih prometnica &ndash; unutarnjih plovnih putova koji povezuju najvažnije ekonomske centre u Europi.</p> <p>U zajedničkom manifestu INE, EBU i ESO izložili su svoju viziju za budućnost: &bdquo;Do 2020. godine 80% europskih građana živjet će u zakrčenim urbanim područjima. Posebno u najgu&scaron;će nastanjenim područjima Europe cestovni promet bit će u zastoju. Gradovi smje&scaron;teni na plovnim putovima iskoristit će tu prednost u svoju korist. Dolazna i odlazna roba prevozit će se kori&scaron;tenjem pametnih, čistih i modularnih barži putem postojećih plovnih putova. Multimodalni terminali na strate&scaron;kim točkama prometne mreže bit će modernizirani i opremljeni inteligentnim logističkim sustavima. Promet u glavnim morskim lukama nastavit će sa održivim rastom, osiguravajući snabdijevanje stotina milijuna građana u važnim urbanim centrima kao &scaron;to su Rhein-Rhur, Pariz, Budimpe&scaron;ta i Beč, bez zakrčenosti i dodatnog zagađenja okoli&scaron;a, jer jo&scaron; uvijek postoji velik neiskori&scaron;ten potencijal na rijekama i kanalima.&ldquo;</p> <p>Kako bi se savladale trenutne prepreke boljem kori&scaron;tenju unutarnjih plovnih putova, ovaj manifest predlaže niz prioritetnih mjera:</p> <ul> <li>Mobilizirati znatna ulaganja kako bi se stvorila mreža plovnih putova koja se sastoji od visokokvalitetnih koridora integriranih putem luka i terminala sa drugim vrstama prometa</li> <li>Ukloniti sve barijere za održivu multimodalnu logistiku i pripremiti razvoj sljedeće generacije Riječnih informacijskih servisa koji će omogućiti integriranost svih vrsta prometa na jednom ekranu</li> <li>Olak&scaron;ati stvaranje visokokvalitetne i brze edukacije</li> <li>Daljnje ulaganje u inovaciju sa naglaskom na dizajniranje tzv. pametnih plovila, zelenog pogona i pametne logistike</li> </ul> <p>Unutarnja plovidba ima veliki potencijal koji može značajno doprinijeti budućoj mobilnosti u Europi. Sada je idealan trenutak da se osigura dugoročna i uspje&scaron;na implementacija europske politike za unutarnju plovidbu u okviru sveukupne EU prometne strategije, i to i nakon 2013. godine kada zavr&scaron;ava trenutni NAIADES program.</p> <p>Manifest možete preuzeti na:</p> <p><a href="http://www.naiades.info/page.php?id=96&amp;path=95&amp;open=980#980">http://www.naiades.info/page.php?id=96&amp;path=95&amp;open=980#980</a></p> <p>Izvor: Inland Navigation Europe (INE)</p> Napredak u provedbi projekta obnove luke Vukovar http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=118 20/01/2011 <p>U prostorijama Lučke kapetanije Vukovar danas je održan sastanak o napretku okvirnih ugovora &bdquo;Tehnička pomoć za pregled dokumentacije za obnovu Luke Vukovar &ndash; Nova luka Istok&ldquo; za projekte u sklopu komponente IIIa Promet programa IPA, &bdquo;Obnova luke Vukovar-Nova Luka Istok&ldquo; i &bdquo;Rehabilitacija i unapređenje plovnog puta rijeke Save&ldquo;.</p> <p>Realizacija okvirnih ugovora je u finalnoj fazi kao i zavr&scaron;ni izvje&scaron;taji konzultanata. Sudionici sastanka iskazali su zadovoljstvo tijekom provedbe ugovora te su mi&scaron;ljenja kako su oba projekta opravdala investicije.</p> <p>Također, naglasili su potrebu za ažuriranjem planiranih aktivnosti sukladno planovima Agencije za plovne putove unutarnjih voda i Lučke uprave Vukovar. Naglasak je stavljen i na sredstva iz programa IPA komponenta IIIa-Promet kojima bi se u kratkom roku doradili opisi poslova i pokrenuo postupak javne nabave za odabir projektanta.</p> <p>Realizacija daljnje provedbe ugovora regulirana je ugovorima o projektiranju kojima su predviđene investicije u vrijednosti 4,1 milijuna eura koje će se sufinancirati iznosom od 85% iz IPA sredstava, a nastavak radova financirat će se iz strukturnih fondova tijekom 2013. godine.</p> <p>Na sastanku su bili predstavnici Agencije za plovne putove unutarnjih voda, SAFU, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke uprave Vukovar i konzultanti (Parsons Brinckerhoff Ltd. i COWI).</p> <p>Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture&nbsp; <a href="http://www.mmpi.hr/">www.mmpi.hr</a></p> 10 godina INE (Inland Navigation Europe) http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=116 18/01/2011 <p>Inland Navigation Europe (INE), promotivni ured za promociju unutarnje plovidbe u Europi slavi 10 godina svog rada. INE je osnovan 2000. godine od strane 5 organizacija koje se bave promocijom unutarnje plovidbe u svojim zemljama: Bureau Voorlichting Binnenvaart (Nizozemska), Promotie Binnenvaart Vlaanderen (Belgija), Service Public de Wallonie (Belgija), via donau (Austrija) i Voies navigables de France (Francuska). Podr&scaron;ku osnivanju INE pružila je i Europska komisija. Od 2007. član INE je i Centar za razvoj unutarnje plovidbe kao predstavnik Hrvatske.</p> <p>INE je osnovan sa ciljem da promovira kori&scaron;tenje unutarnje plovidbe na europskom nivou kako bi se pobolj&scaron;ala ekonomičnost i održivost prometa u Europi. Stvorena je jaka platforma za umrežavanje svojih članova putem koje se aktivno razmjenjuju informacije o unutarnjoj plovidbi. Jedna od važnih aktivnost INE je i lobiranje za efikasnije razvojne politike i njihovu implementaciju kako bi se omogućilo unutarnjoj plovidbi da se uspje&scaron;no pozicionira u opskrbnom lancu.</p> <p>Iako su postignuća u zadnjih 10 godina značajna, jo&scaron; ima puno toga za napraviti. INE će, zajedno sa svojim partnerima, i dalje nastaviti lobirati za dugoročne strategije koje će omogućiti rast i razvoj unutarnje plovidbe u europskim regijama i gradovima sa dostupnim i plovnim rijekama i kanalima.</p> <p>U povodu svoje desetogodi&scaron;njice INE organizira prigodnu proslavu koja će se održati u ponedjeljak, 24. siječnja u Bruxellesu. Proslavi će prisustvovati predstavnici svih članica te visoki predstavnici Europske komisije.</p> <p>INE najavljuje i redizajn svoje nove stranice koja će sadržavati mnoge nove informacije o unutarnjoj plovidbi u Europi.</p> <p>Vi&scaron;e informacija na:</p> <p><a href="http://www.inlandnavigation.org/">www.inlandnavigation.org</a></p> Poticanje suradnje između ICPDR i Savske komisije http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=117 15/01/2011 <p>13. i 14. siječnja u Zagrebu održan je sastanak sekretarijata Međunarodne komisije za za&scaron;titu rijeke Dunav (ICPDR) i Savske komisije.</p> <p>U prijateljskoj atmosferi i otvorenom razgovoru razmijenjene su informacije o statusu aktivnosti komisija u svim područjima njihovog rada. Razmotrene su i potrebe za koordinacijom pojedinih aktivnosti, kao i mogućnosti zajedničkog djelovanja u daljnjem radu dvije organizacije.</p> <p>Obostrano je zaključeno da povremeno održavanje ovakvih sastanaka može rezultirati značajnim doprinosom daljnjem razvoju suradnje dviju riječnih komisija i jo&scaron; kvalitetnijom implementacijom Memoranduma o razumijevanju o suradnji i koordinaciji, koji su ICPDR i Savska komisija potpisali u lipnju 2008. godine.&nbsp;</p> <p>Izvor: Savska komisija <a href="http://www.savacommission.org/">www.savacommission.org</a></p> Čestit Božić i sretna Nova 2011. godina! http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=115 23/12/2010 <p>Čestit Božić i sretnu i uspje&scaron;nu Novu 2011. godinu želi vam CRUP.</p> Potpora brodarima unutarnje plovidbe u nacionalnom prijevozu http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=114 17/12/2010 <p>Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici donijela Program potpora brodarima unutarnje plovidbe u nacionalnom prijevozu kojim će se subvencionirati razlika u cijeni pogonskog goriva privatnim brodarima koji obavljaju prijevoz tereta ili izletničku djelatnost na unutarnjim vodama.</p> <p>Cilj dodjeljivanja ove potpore je smanjenje ukupnih tro&scaron;kova poslovanja brodara koji obavljaju djelatnost isključivo u nacionalnoj plovidbi te zbog toga posluju u nepovoljnim gospodarskim uvjetima u odnosu na brodare čiji brodovi plove u međunarodnoj plovidbi, a time su u mogućnosti nabavljati pogonsko gorivo po znatno nižim cijenama.</p> <p>Liberalizacija trži&scaron;ta uvedena je u sektoru unutarnje plovidbe prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te će se provedbom ovog programa umanjiti utjecaj recesije na brodare unutarnje plovidbe.</p> <p>Razvoj prijevoza putnika povećat će turističku ponudu u kontinentalnom dijelu Hrvatske, regionalni razvoj, i time omogućiti produženje turističke sezone kao i povećanje posjećenosti turističkim odredi&scaron;tima.</p> <p>Program će se provesti javnim pozivom na temelju jasno definiranih kriterija kojim će se financirati razlika u cijeni pogonskog goriva u iznosu naplaćene tro&scaron;arine po litri energenta za potrebe Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta.</p> <p>Izvor: Ministarstvo mora, prometa i veza&nbsp; <a href="http://www.mmpi.hr/">www.mmpi.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> EU strategija za unapređenje Dunavske regije http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=112 14/12/2010 <p>8. prosinca ove godine Europska komisija usvojila je EU strategiju za Dunavsku regiju koju se predložile zemlje članice. Ova strategija je sveobuhvatna, pokriva nekoliko političkih područja Zajednice te cilja na čitavu podunavsku &bdquo;makro-regiju&ldquo; i njenih 115 milijuna stanovnika. Strategija je u obliku komunikacijskog i akcijskog plana, te će se redovito revidirati. Implementacija Strategije započet će službenom potvrdom od strane zemalja članica tijekom mađarskog predsjedni&scaron;tva EU u travnju 2011.</p> <p>Dunavska regija pokriva područje od 8 zemalja članica EU (Njemačka, Austrija, Mađarska, Če&scaron;ka, Slovačka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska) i 6 zemalja izvan Europske unije (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija) . Glavni izazovi s kojima se ova regija suočava su:</p> <ul> <li>Ekolo&scaron;ke prijetnje (oneči&scaron;ćenje voda, poplave, klimatske promjene)</li> <li>Neiskori&scaron;teni potencijali unutarnje plovidbe i nedostatak cestovnih i željezničkih veza</li> <li>Nedostatna energetska povezanost</li> <li>Nejednak dru&scaron;tveno-ekonomski razvoj</li> <li>Nekoordinirani sustavi obrazovanja, istraživanja i inovacija</li> <li>Nedostaci obzirom na sigurnost i za&scaron;titu</li> </ul> <p>Glavni cilj ove Strategije je razvoj ogromnog ekonomskog potencijala regije kao i pobolj&scaron;anje ekolo&scaron;kih uvjeta. Planiran je razvoj okvira za dugoročnu suradnju na velikom broju pitanja, s ciljem unapređenja održivog transporta, za&scaron;tite okoli&scaron;a i očuvanja vodnih resursa.</p> <p>Europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn izjavio je: &bdquo;Tijekom konzultacijskog perioda podunavske zemlje pokazale su snažnu volju na najvi&scaron;oj razini za stvaranje nove mikro-regije. Strategija i akcijski plan koji predlažemo je temeljen na preko 800 prijedloga koji dolaze iz same regije. Fokusirajući se na najvažnija pitanja kao &scaron;to su mobilnost, energetika, zagađenje okoli&scaron;a, radna mjesta i sigurnost, uvjeren sam da će Strategija značajnom doprinijeti boljoj budućnosti ovog dijela Europe.&ldquo;</p> <p>Strategija se neće financirati sa dodatnim EU sredstvima zato &scaron;to su &scaron;to su značajna sredstva već dostupna regiji putem niza EU programa. Cilj je &scaron;to bolje iskoristiti dostupna sredstva, oko 100 milijardi Eura dostupnih putem kohezijske politike za razdoblje 2007.-2013., i pokazati kako makro-regionalna suradnja može pomoći rje&scaron;avanju lokalnih problema.</p> <p>Strategija sadrži detaljan akcijski plan koji se temelji na četiri stupa:</p> <ul> <li>Povezivanje Dunavske regije (uključuje unapređenje mobilnosti, poticanje održive energetike i promocija kulture i turizma)</li> <li>Za&scaron;tita okoli&scaron;a u Dunavskoj regiji (uključuje pobolj&scaron;anje kvalitete vode, upravljanje ekolo&scaron;kim rizicima i očuvanje biolo&scaron;ke raznolikosti)</li> <li>Poticanje napretka u Dunavskoj regiji (uključuje razvoj istraživačkog kapaciteta, obrazovanja i informacijskih tehnologija, podr&scaron;ku konkurentnosti poduzetni&scaron;tva i ulaganje u ljudske vje&scaron;tine)</li> <li>Jačanje Dunavske regije (uključuje jačanje institucionalnih kapaciteta i pobolj&scaron;anje suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala)</li> </ul> <p>Ova Strategija nema definiran rok zavr&scaron;etka, ali uključuje brojne ciljeve za koje je definiran vremenski okvir, uključujući cilj da se do 2020. poveća prijevoz tereta na Dunavu za 20%.</p> <p>Vi&scaron;e informacija na :</p> <p><a href="http://ec.europa.eu/regional_policy/cooperation/danube/index_en.htm">http://ec.europa.eu/regional_policy/cooperation/danube/index_en.htm</a></p> Veliki napredak u provedbi projekata unutarnje plovidbe http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=113 13/12/2010 <p>U prostorijama Agencije za plovne putove unutarnjih voda Vukovar, danas je održan sastanak o napretku provedbe projekata sufinanciranih EU sredstvima u sklopu komponente IIIa Promet programa IPA: &bdquo;Rehabilitacija i unapređenje plovnog puta rijeke Save&ldquo; i &bdquo;Obnova luke Vukovar-Nova luka Istok&ldquo;.</p> <p>Na sastanku su sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Sredi&scaron;nje agencije za financiranje i ugovaranje, Agencije za plovne putove unutarnjih voda, Lučke uprave Vukovar, Savske komisije, Delegacije EU u Hrvatskoj i predstavnici konzultantskih tvrtki (Parsons Brinckerhoff Ltd. i COWI).</p> <p>Napredak projekata iz unutarnje plovidbe ocijenjen je kao vrlo dobar, a rezultat je vidljiv kroz uspje&scaron;nu provedbu ugovora koji će kontinuirano nastaviti pripremne faze u realizaciji projekata, a rezultati se očekuju početkom sljedeće godine.</p> <p>Oba projekta nalaze se u zavr&scaron;noj fazi realizacije okvirnih ugovora koji za cilj imaju pregled postojeće dokumentacije za provedbu projekata, a rezultirat će neovisnim mi&scaron;ljenjem o valjanosti provedbe sukladno interesima EU. Na kraju sastanka stavljen je naglasak na zadani oblik finalnog izvje&scaron;ća vezano za provedbu ugovora kao i izradu opisa poslova za uspje&scaron;nu daljnju realizaciju projekata.</p> <p>Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture&nbsp; <a href="http://www.mmpi.hr/">www.mmpi.hr</a></p> Održan sastanak za provedbu Operativnog programa „Promet 2012.-2013.“ http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=111 13/12/2010 <p>U prostorijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture danas je održan sastanak za provedbu Operativnog programa &bdquo;Promet 2012.-2013.&ldquo; Sastanak je otvorio državni tajnik za infrastrukturu Tomislav Mihotić koji je naglasio važnost ulaganja sredstava iz fondova EU u prometnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj.</p> <p>Operativni program &bdquo;Promet 2012.-2013.&ldquo; predstavlja programsko planski dokument kojim se predviđaju načini i uvjeti kori&scaron;tenja EU fondova, Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), u namjeri provedbe kohezijske politike u sektoru prometa u Republici Hrvatskoj za dvogodi&scaron;nje razdoblje 2012.-2013.</p> <p>Cilj Operativnog programa &bdquo;Promet 2012.-2013.&ldquo; je pridono&scaron;enje razvitku prometne infrastrukture u sektorima željeznice, unutarnjih plovnih putova, cesta, morskih i zračnih luka, kako bi se prije svega potaknuo ravnomjerniji razvoj prometne mreže u Republici Hrvatskoj, a time i njena bolja integracija u &scaron;iru prometnu mrežu. Ovaj program oslanja se na prometna opredjeljenja koja su zacrtana u Nacionalnom strate&scaron;kom referentnom okviru (NSRO) za godinu 2007.-2013., izrađenom na osnovi postojećih sektorskih strate&scaron;kih planskih dokumenata, ali i na dokumentima programa ISPA i posebice IPA, komponente IIIa, koja je poslužila kao smjernica za izradu planova za kori&scaron;tenje budućih Strukturnih instrumenata (fondova članica EU).</p> <p>Na sastanku je prezentiran po jedan projekt iz svakog sektora (unutarnja plovidba, željeznica, morske luke, ceste, zračne luke), dat je pregled glavnih aktivnosti u cijelom postupku, te je prezentiran postupak prijave projekata i apliciranja za EU fondove, kao i pregled budućih aktivnosti.</p> <p>Sastanku su prisustvovali državni tajnik Danijel Mileta, ravnateljica Uprave za strate&scaron;ke infrastrukturalne objekte Katarina Čop Bajde, ostale odgovorne osobe za provedbu Operativnog programa, sektorski koordinatori, budući korisnici, predstavnici Sredi&scaron;njeg ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, te predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja, &scaron;umarstva i vodnog gospodarstva.</p> <p>Ovo je prvi u nizu sastanaka koji se planiraju održati u svrhu &scaron;to bolje suradnje i spremnosti za povlačenje sredstva iz EU fondova.</p> Danube Shipping konferencija http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=110 03/12/2010 <p>U Budimpe&scaron;ti je od 30.11 do 2.12. održana 14. Danube Shipping konferencija koju je organizirala Dunavska turistička komisija, čiji je član i Republika Hrvatska putem Ministarstva turizma. Dunavska turistička komisija djeluje od 1970. godine s ciljem promicanja turizma na Dunavu. Trenutne članice Dunavske turističke komisije su Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija i Rumunjska.</p> <p>Na 14. Danube Shipping konferenciji sudjelovao je velik broj stručnjaka iz područja turizma, unutarnje plovidbe i ekologije koji su se u svojim prezentacijama dotakli mnogih važnih tema koje se tiču turizma na Dunavu.</p> <p>Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Luke Vukovar d.o.o. koja je zasad jedini agent u Hrvatskoj koji zastupa putničke brodare na unutarnjim vodama. Luka Vukovar je i ovaj put ostvarila niz novih te utvrdila dosada&scaron;nje postojeće kontakte, koji obećavaju nastavak sve uspje&scaron;nijeg razvoja riječnog turizma u nas. Premda je ovaj vid turizma jo&scaron; uvijek novost u Hrvatskoj, u zadnjih par godina zabilježeni su značajni uspjesi u Istočnoj Hrvatskoj. Godi&scaron;nje u Vukovaru pristane preko 150 kruzera sa preko 200.000 putnika, dok se također u zadnjih par godina razvija i Ilok kao pristani&scaron;te za kruzera sa oko 10 pristajanja godi&scaron;nje i preko 1000 putnika. Također i Osijek, iako tek na početku rada na ovom polju, pokazuje najveći potencijal. Potencijal postoji i na rijeci Savi, &scaron;to je demonstrirano ovo ljeto sa pristajanjem francuskog kruzera M/v &bdquo;Victor Higo&ldquo; u Slavonskom Brodu, Jasenovcu, Davoru i Sisku, koji je time postao prvi međunarodni putnički brod u gotovo stoljeće i pol kojem je to po&scaron;lo za rukom.</p> Velik uspjeh konferencije Barge to Business http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=109 02/12/2010 <p>Barge to Business &ndash; europska konferencija posvećena logistici i upravljanu opskrbnim lancima s fokusom na prijevoz tereta unutarnjim plovnim putovima, održana je 30. studenog i 1. prosinca u Bruxellesu. Ovaj jedinstven događaj spojio je neke od vodećih opinion makera u Europi, koji su održali vi&scaron;e od 30 prezentacija i panel diskusija te na taj način pokazali sve &scaron;to unutarnja plovidba ima za ponuditi menadžerima logistike i opskrbnih lanaca. Usporedo s informacijskim dijelom konferencije, održan je i B2B dio konferencije pod nazivom Riverdating, koji je također polučio velik uspjeh.</p> <p>Barge to Business konferenciju otvorio je Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije, koji je istaknuo velike mogućnosti koje unutarnja plovidba u Europi nudi održivom upravljanju opskrbnog lanca. Kallas se također dotaknuo i uspjeha akcijskog plana NAIADES i njegove implementacije kroz projekt PLATINA. Akcijski plan NAIADES provodi se već pet godina i predstavljat će europsku politiku za unutarnju plovidbu i sljedeće tri godine. Kallas je na konferenciji objavio da njegov ured radi na prijedlogu za mogući nastavak programa.</p> <p>&bdquo;Ovo je prvi put da se unutarnja plovidba predstavlja javnosti na ovaj način&ldquo; izjavila je Hilde Bollen iz Flamanskog promotivnog ureda za unutarnju plovidbu, voditeljica organizacijskog tima konferencije koji se sastojao od europskih partnera uključenih u projekt PLATINA.&nbsp; &bdquo;Transport unutarnjim plovnim putovima pruža integrirana rje&scaron;enja &ndash; te je i ova konferencija također integrirano rje&scaron;enje. Uspje&scaron;no smo pokazali da smo savr&scaron;en način prijevoza za sve vrste proizvoda i robe, da nudimo najmoderniju tehnologiju, da smo efikasni uz niske tro&scaron;kove te da imamo važnu ulogu u integriranim logističkim mrežama i opskrbnim lancima.&ldquo;</p> <p>Ovaj jedinstveni događaj na istom mjestu je okupio vodeće opinion makere u Europi &ndash; i sa strane ponude i potražnje &ndash; koji su održali vi&scaron;e od 30 prezentacija i panel diskusija. Teme prezentacija i diskusija bile su vrlo &scaron;arolike i prvenstveno okrenute budućnosti, a doticale su se inovativne logističke tehnike, ekolo&scaron;kih goriva i plovila, stanovni&scaron;tva, trgovine i kulture, klimatskih promjena, postizanja održivih logističkih lanaca i informacijske tehnologiju.</p> <p>Usporedo sa informacijskim dijelom konferencije, održan je i B2B dio konferencije pod nazivom Riverdating, koji je organiziran pod pokroviteljstvom Voies navigables de France. Ovaj koncept ponudio je mogućnost sastanaka &bdquo;jedan-na-jedan&ldquo; između kompanija sa strane i ponude i potražnje. Kompanije koje nude prijevoz unutarnjim plovnim putovima i kompanije koje traže nove mogućnosti za prijevoz svojih proizvoda, imale su mogućnost unaprijed dogovoriti sastanke te pružiti jedni drugima odgovarajuća rje&scaron;enja prema individualnim zahtjevima.</p> <p>Vi&scaron;e od 600 delegata iz 22 zemalja sudjelovalo je na Barge to Business konferenciji. Delegati su bili izvr&scaron;ni direktori, logistički menadžeri , stručnjaci unutarnje plovidbe, političari i pružatelji prijevozničkih usluga. Sve prezentacije i govori sa konferencije bit će dostupni u podcast formatu na <a href="http://www.bargetobusiness.eu/">www.bargetobusiness.eu</a> od 14. prosinca.</p> <p>Vi&scaron;e informacija na: &nbsp;<a href="http://www.bargetobusiness.eu/">www.bargetobusiness.eu</a></p> Nove ENC karte http://www.crup.hr/index.php?page=newsItem&id=108 26/11/2010 <p>Nove ENC (elektronske karte za navigaciju) za rijeke Dunav, Dravu i Savu, od danas su dostupne za preuzimanje na web stranici CRUP-a.</p> <p>Elektronske navigacijske karte za Dunav bazirane su na ortofoto slikama i mjerenjima, sadržaj i ćelije su usklađene sa Srbijom i Mađarskom u 2.1 standardu.</p> <p>ENC karte dostupne su i na web stranici Agencije za vodne putove.</p> <p><a href="http://www.vodniputovi.hr/">www.vodniputovi.hr</a></p> CRUP d.o.o. - vijesti